„Nasilje ne poznaje granice, ali ne poznaje ih ni naša empatija.“ Riječi jedne od učesnica oslikavaju duh ovogodišnje Regionalne ljetne škole u Trebinju bolje od bilo kojeg programskog koncepta.

U simuliranom suđenju, 30 studenata prava iz cijele regije Zapadnog Balkana sjedi pred panelom pravnih stručnjaka. jedni predstavljaju aplikanticu pred Evropskim sudom za ljudska prava, drugi državu, dok treća grupa nastupa kao amicus curiae. Predstavljaju suprotstavljene argumentacije, pozivaju se na sudsku praksu Evropskog suda i brane svoje stavove.

Predmet koji su razmatrali zasnovan je na stvarnoj praksi Evropskog suda. U središtu je žena koja je bila izložena uznemiravanju putem interneta ali nije dobila adekvatnu zaštitu. Studenti moraju odgovoriti na teško pitanje: je li država propustila da ispuni svoju obavezu da spriječi i odgovori na tehnološki posredovano nasilje nad ženama?

Samoj simulaciji su prethodila tri dana predavanja, angažiranih diskusija, razgovora uz kafu o pravnim stajalištima i dugih sati provedenih u pripremanju predstavki. Studenti iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, sa Kosova*, iz Sjeverne Makedonije i Srbije sa sobom su donijeli različite perspektive, ali su brzo otkrili da su izazovi o kojima razgovaraju izuzetno slični u cijeloj regiji.

„Sjediti u istoj prostoriji sa ljudima iz cijelog regiona i secirati stvarnost u kojoj ekran postaje oružje, donijelo je neku vrstu kolektivnog otrježnjenja“, kaže Adna Lubenović iz Zenice.

Regionalna ljetna škola, koju Vijeće Evrope organizira svake godine, okuplja buduće pravnike kako bi se upoznali s evropskim sistemom zaštite ljudskih prava i radom Evropskog suda za ljudska prava. Ovogodišnji program bio je posvećen digitalnom i seksualnom nasilju nad ženama, s posebnim fokusom na tehnološki posredovano nasilje i zaštitu koju pružaju Evropska konvencija o ljudskim pravima i Istanbulska konvencija.

Tokom ljetne škole od 6. do 10. jula 2026., učesnici su analizirali cyber-uhođenje, online uznemiravanje, doxing, dijeljenje intimnih sadržaja bez pristanka i sadržaje generisane umjetnom inteligencijom, kao i deepfake materijale. Proučavali su razvoj sudske prakse Evropskog suda i pozitivne obaveze država da spriječe, istraže i procesuiraju nasilje nad ženama, te su primjenjivali ove standarde na stvarne pravne scenarije.

Međutim, upravo je simulacija suda učinila da sva ova pitanja dobiju svoju punu dimenziju.

„Ova vežba je učesnicima omogućila da u praksi sučele stavove, testiraju svoje argumente i razviju veštine pravne retorike u realističnom okruženju“, kaže Staša Andrejić iz Beograda. „To je bilo izuzetno vredno akademsko i praktično iskustvo.“

Radeći u timovima, studenti su pripremali pravne podneske, predviđali moguće kontraargumente i prezentirali svoje argumente pred stručnjacima. U tom procesu unaprijedili su vještine pravnog rezonovanja, zagovaranja i timskog rada - kvalitete koje će mnogi od njih prenijeti i u svoj budući stručni rad.

„Izvrsno iskustvo u kojem se ljudi različitih pozadina okupljaju kako bi učili, razmjenjivali ideje i razvijali se kao profesionalci u oblasti prava“, dodaje Jurgen Fehimi iz Tirane. „Program pruža jedinstvenu priliku za sticanje novih perspektiva i izgradnju trajnih veza s kolegama iz cijelog regiona.“

Sama tema ostavila je snažan utisak na učesnike.

Diskusije o digitalnom nasilju pokazale su koliko brzo tehnologija mijenja prirodu nasilja i koliko je važno da pravni sistemi prate te promjene. Iako se oblici nasilja mijenjaju, učesnici su se složili da osnovni principi ljudskih prava ostaju nepromijenjeni.

„Slušajući o mržnji i sistemima koji često zakazuju u zaštiti žena, dijelili smo zajednički osjećaj revolta“, kaže Adna. „Ali smo također otkrili da tehnologija može biti most, utočište i mjesto gdje se rađaju najljepša prijateljstva.“

Do kraja Ljetne škole učesnici su stekli mnogo više od temeljnog razumijevanja pravnih standarda i sudskih procedura. Izgradili su mrežu budućih pravnih stručnjaka koje spajaju zajednička posvećenost ljudskim pravima i uvjerenje da pravo može biti snažno sredstvo promjene.

„Prelepi ambijent Trebinja poslužio je kao savršena kulisa za stvaranje trajnih veza“, kaže Staša, dok Adna zaključuje: „Odlazimo bogatiji za spoznaju da, bez obzira na to koliko kilometara nas dijelilo, naša prijateljstva i naša zajednička borba žive u svakom poslanom srcu, svakom podijeljenom trenutku i svakoj pruženoj online ruci koja poručuje: Tu sam za tebe.“

Dok se iznose završni argumenti i simulacija suda privodi kraju, jedna stvar je jasna: nova generacija zagovarača ljudskih prava na Zapadnom Balkanu već se priprema za izazove koji dolaze - zajedno.

Regionalna ljetna škola organizirana je u sklopu projekata Vijeća Evrope Podrška dosljednoj nacionalnoj primjeni Evropske konvencije o ljudskim pravima i olakšavanje izvršenja presuda Evropskog suda za ljudska prava u Bosni i Hercegovni - Faza II i Borba protiv digitalnog i seksualnog nasilja nad ženama u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa zajedničkim programom Evropske unije i Vijeća Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“ i sljedećim projektima: Jačanje mehanizama zaštite ljudskih prava u Srbiji, Za konsolidiran i efikasniji sistem besplatne pravne pomoći (BPP) u Sjevernoj Makedoniji, Osnaživanje odgovornosti u pravosudnom sistemu i unapređenje prava žrtava u Crnoj Gori, Jačanje kapaciteta albanskog pravosuđa da bolje primjenjuje standarde pravana na slobodu i sigurnost - koji se finansira putem Fonda za ljudska prava (Human Rights Trust Fund), a koji okuplja osam zemalja članica Vijeća Evrope: Finsku, Irsku, Luksemburg, Nizozemsku, Norvešku, Njemačku, Švicarsku, Ujedinjeno Kraljevstvo – i Jačanje pravosudne zaštite ljudskih prava (Kosovo*).

* Svako spominjanje Kosova, bilo da se odnosi na teritoriju, institucije ili stanovništvo, u ovom dokumentu ima se smatrati da je u skladu sa Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1244 i bez prejudiciranja statusa Kosova.