Najbolja prevencija seksualnog nasilja jeste pravni okvir koji uključuje definiciju silovanja zasnovanu na odsustvu slobodno datog pristanka, uz djelotvorne institucionalne mjere za zaštitu žrtava i osiguravanje pristupa pravdi. Ovo je bila ključna poruka konferencije održane u Sarajevu 20. i 21. maja, koja je okupila predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, pravosuđa, policijskih agencija, tijela za ravnopravnost spolova, akademske zajednice i civilnog društva iz Bosne i Hercegovine i regiona.

Na konferenciji je razmatrano kako zakone i prakse bolje uskladiti sa standardima Konvencije Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija). Učesnici su razmijenili iskustva iz Bosne i Hercegovine, Belgije, Švedske, Slovenije i Sjeverne Makedonije o uvođenju definicija seksualnog nasilja zasnovanih na pristanku te razgovarali o tome kako ove reforme mogu doprinijeti boljoj zaštiti žrtava, većoj stopi prijavljivanja i efikasnijim institucionalnim odgovorima.

Tokom diskusija istaknuto je da odgovor na seksualno nasilje zahtijeva više od samih zakonskih reformi. Učesnici su naglasili važnost razumijevanja seksualnog nasilja kroz prizmu ljudskog dostojanstva i ljudskih prava, uz istovremeno osiguravanje pravovremene podrške, zaštite i pristupa pravdi za žrtve.

Posebna pažnja posvećena je situaciji u Bosni i Hercegovini, gdje postoje različiti pravni pristupi ovisno o jurisdikciji. Učesnici su naglasili da sve žene i djevojčice trebaju imati jednak pristup zaštiti i pravdi, bez obzira na to gdje žive.

Konferencija je također ukazala na značaj specijaliziranih servisa podrške, snažnije suradnje između institucija, te izgradnje povjerenja između žrtava i nadležnih organa. Prebacivanje odgovornosti između institucija prepoznato je kao jedna od prepreka koja može spriječiti žrtve da ostvare djelotvornu zaštitu i pristup pravdi.

Otvarajući konferenciju, ambasadorica Kraljevine Belgije u Bosni i Hercegovini, Christine Detaille, osvrnula se na ranije zakonodavne reforme u Belgiji i na nivou Evropske unije koje stavljaju veći naglasak na podršku žrtvama, olakšavanje prijavljivanja nasilja i jačanje provedbe zakona kroz kontinuiranu obuku policijskih i pravosudnih stručnjaka.

Šefica Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu, Bojana Urumova, naglasila je da dobrobit od primjene Istanbulske konvencije ima cjelokupno društvo. Pozvala je na višesektorski pristup koji uključuje institucije, policiju, pravosuđe i obrazovne ustanove kako bi se suzbili stereotipi i unaprijedilo razumijevanje seksualnog nasilja.

Monitoring-tijela Vijeća Evrope više puta su pozvala Bosnu i Hercegovinu da uskladi zakonodavstvo na svim nivoima s Istanbulskom konvencijom, uključujući usvajanje definicije seksualnog nasilja zasnovane na pristanku. Od ratifikacije Konvencije 2013. godine, Bosna i Hercegovina, uz podršku Vijeća Evrope, radi na jačanju svog odgovora na nasilje nad ženama i nasilje u porodici.

Konferencija je organizirana u sklopu projekta „Jačanje odgovora Bosne i Hercegovine na digitalno i seksualno nasilje nad ženama“, koji provodi Vijeće Evrope u okviru Akcionog plana za Bosnu i Hercegovinu 2026-2029 i koji se finansira dobrovoljnim prilozima.