Borba protiv govora mržnje u sportu

Radionica koja okuplja mlade i sportske zvaničnike, istraživače i kreatore politika, kako bi se produbilo razumijevanje o govoru mržnje u sportu i identifikovali odgovarajući odgovori

Poštovani zamjeniče ministra,

poštovane kolege, ekselencije, dame i gospodo,

Želio bih da vas pozdravim sve ovdje u Sarajevu u ime Vijeća Evrope (VE) i naše kancelarije u Sarajevu. Čast mi je i zadovoljstvo što sam ovdje sa vama kako bih otvorio današnju radionicu o borbi protiv govora mržnje u sportu.
Generalno, rad Vijeća Evrope u oblasti sporta fokusira se na četiri glavna prioriteta:

• Konvencija protiv dopinga u sportu;
• Konvencija o integrisanom pristupu bezbjednosti i sigurnosti na sportskim događajima - borba protiv nasilja nad gledaocima;
• Konvencija o namještanju mečeva - sprečavanje manipulacije sportskim takmičenjima;
• i posljednje, ali ne i najmanje važno: Prošireni parcijalni sporazum o sportu (EPAS)

Današnja radionica će se fokusirati na četvrti sportski prioritet VE - EPAS: EPAS je platforma međuvladine saradnje Vijeća Evrope za promovisanje etičkog, inkluzivnog i sigurnog sporta u Evropi.

EPAS trenutno ima 38 država članica i 25 evropskih i međunarodnih nevladinih organizacija koje se bave sportom kao što su UEFA i EOC, a koje doprinose radu EPAS-a.

Kao što ste svjesni, ključne vrijednosti Vijeća Evrope su ljudska prava, demokratija i vladavina zakona. Ove osnovne vrednosti moraju biti prevedene i u sportski kontekst. EPAS je instrument kojim se to radi.

Što se tiče govora mržnje u sportu, u Evropi su se dogodili nezgodni incidenti, uključujući i balkanski region. Govor mržnje kao pitanje ljudskih prava je stoga relevantan i za sport i za EPAS.

Možda je najnoviji primjer koji je preplavio naslovnice , onaj koji je vezan za fotografiju žrtve holokausta Anne Frank u dresu suparničkog fudbalskog tima, uz antisemitske slogane, koju su proširili navijači fudbalskog kluba Lazio Roma. Ovaj slučaj ilustruje da svako zaista može postati meta govora mržnje.
Sve ove prijetnje koje govor mržnje predstavlja za ljudsko dostojanstvo, ljudska prava i demokratiju, su motivisale predstavnike omladine u Vijeću Evrope da iniciraju Pokret protiv govora mržnje (NHSM) 2013. godine.

Pokret protiv govora mržnje je kampanja Vijeća Evrope kako bi se mobilisali mladi ljudi za borbu protiv govora mržnje i promovisanje ljudskih prava na internetu i izvan njega.

Kampanja se sprovodi kroz nacionalne komitete za kampanju u 44 zemlje širom Evrope. Ona okuplja nacionalne organizacije za omladinu i ljudska prava, nacionalne vlasti i druge koji su uključeni u rad na borbi protiv diskriminacije.
Zbog toga mi je drago što se ova radionica održava. Verujem da je govor mržnje hitno pitanje i sport je važna platforma kroz koju se možemo boriti protiv govora mržnje.

Želio bih da se zahvalim Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine koje je odlučilo da bude domaćinom ovog značajnog događaja u Sarajevu. Zahvaljujem se i zamjeniku ministra pravde, Neziru Piviću što je danas ovdje sa nama.

Molim vas ne uzimajte moje reči kao previše akademske ili teoretske. Ja sam i sam redovni posjetilac brojnih sportskih događaja. Nažalost, ponekad sam morao da dvaput razmislim da li da i svoju djecu dovedem na ove događaje, jer su sportske arene često postale mjesta mržnje ili mjesta na kojima samo čujete riječi koje ne želite da vaša djeca nauče.

Budući da sam lojalan svojoj tradiciji, posjetiću derbi Željo-Sarajevo ove nedjelje i nadam se da će bez sumnje elektrificirana atmosfera, biti napunjena samo pozitivnom energijom, i da će se navijati za svoj tim, a ne protiv drugoga.

Sutra ćete čuti i Zorana Avramovića koji će govoriti o projektu: "Prijatelji fudbala" i juniorskom  fudbalskom turniru koji se organizuje svake godine u Foči. Lično sam posjetio ovogodišnje izdanje turnira u junu i bio sam zaprepašćen kada sam vidio da su timovi iz svih 6 bivših jugoslovenskih republika igrali u prijateljskom i poštenom duhu pred veoma cjenjenom publikom stadiona Sutjeska.

Uvjereni smo da će ovaj današnji događaj doprinijeti promociji pozitivnih vrijednosti u sportu; da vrijednosti kao što su timska igra, tolerancija, poštovanje i fer igra nisu prazni klišei, već pozitivno utiču na interakciju ljudi i koheziju naših društava.

Hvala vam na pažnji.

Školska segregacija i dalje mnogu djecu lišava kvalitetnog obrazovanja

"Pravo na obrazovanje je osnovno ljudsko pravo. Ipak, mnoge evropske zemlje i dalje lišavaju hiljade djece, uključujući djecu sa smetnjama u razvoju, romsku djecu i izbjegličku ili migrantsku djecu, ravnopravanog pristupa obrazovanju, držeći ih u odvojenim školama. Ovo je kršenje ljudskih prava djece sa dalekosežnim negativnim posljedicama za naša društva. Države članice imaju obavezu da obezbijede pravo svakog djeteta na kvalitetno obrazovanje bez diskriminacije", izjavio je danas komesar Vijeća/Savjeta Evrope za ljudska prava, Nils Muižnieks, objavivši dokument o suzbijanju segregacije u školama kroz inkluzivno obrazovanje.

Ovaj dokument najprije daje pregled segregacije u školama u zemljama članicama Vijeća/Savjeta Evrope, kao i njene glavne uzroke. Zatim razmatra rizike koji odvojeno obrazovanje podrazumijeva i ističe ključne principe koji bi trebali poduprijeti bilo koju politiku za iskorjenjivanje segregacije i promovisanje inkluzivnog obrazovanja. Na kraju, u izvještaju se navodi dvanaest preporuka za razvoj inkluzivnijih obrazovnih politika, naročito kroz poboljšanje zakona protiv diskriminacije, strategija desegregacije škola i bolje regulisanje prijema u škole.

"Školska segregacija šteti prilikama za učenje djece i predstavlja jasnu nepravdu prema manjinskim i drugim ugroženim grupama ljudi, što također i produžava njihovu marginalizaciju", kaže komesar. "Države bi trebalo da usvoje kombinaciju snažnih antidiskriminacijskih mjera i politika koje promovišu sistem inkluzivnijeg obrazovanja u kojem sva djeca uče zajedno. Ovo nije utopijski projekat, već cilj koji se može postići, a koji može osigurati ravnopravniji tretman sve djece i, dugoročno, poboljšati socijalnu koheziju", kaže komesar Muižnieks.

• Pročitajte dokument o stavu o borbi protiv segregacije u školama kroz inkluzivno obrazovanje

• Pročitajte rezime dokumenta o stavu o borbi protiv segregacije u školama

• Pročitajte više o radu komesara na unaprijeđenju zaštite dječijih prava

Međunarodna konferencija “Autentičnost nacionalne manjine u BiH”

Poštovani predsjedavajući Vijeća nacionalnih manjina BiH,

Poštovani predstavnici/zastupnici Parlamentarne skupštine BiH,

Poštovani predstavnici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice,

Poštovani prijatelji,

Na samom početku, dozvolite da se zahvalim profesoru Knežiceku za poziv da se u ime ureda Vijeća Evrope obratim ovom emintentnom skupu. Istovremeno, pozdravljam inicijativu za organizaciju ove međunarodne konferencije koja je sebi postavila značajne ciljeve. Značajno je, isto tako, što pitanja vezana za nacionalne manjine BiH putem ove konferencije dobivaju na vidljivosti i postaju predmet interesa i šire javnosti što je i te kako značajno ne samo za podsticanje pune implementacije postojećih zakona, strateških dokumenata i akcionih planova, nego i za dalje unapređenje ovog okvira i u konačnici za bolja ljudska prava pripadnika nacionalnih manjina.

Prava pripadnika nacionalnih manjina su u osnovi ljudska prava, ali i mnogo više od toga. Njihovo njegovanje i podsticanje je vitalno za mir i stabilnost u Evropi. To je i razlog zašto su zemlje članice Vijeća Evrope devedesetih godina 20 vijeka pristupile usvajanju Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina i uspostavljanje nadzornog mehanizma za evaluaciju njene primjene. Bila mi je čast u toku tri godine biti dijelom ovog procesa u Strazburu i lično dati doprinos pri usvajanju mnogih rezolucija Komiteta ministara Vijeća Evrope koje se odnose na nacionalne manjine.

Okvirna konvencija zasniva se na saznanju da je zaštita nacionalnih manjina od suštinskog značaja za stabilnost, demokratsku bezbjednost i mir. Njen glavni cilj je prevenirati međuetničke tenzije i promovisati dijalog u otvorenim i inkluzivnim društvima. Mnogo puta je isticano da se Okvirna konvencija odnosi na čitavo društvo kao cjelinu, a ne samo na pojedince ili specifične grupe. Umjesto pitanja « ko » treba biti zaštićen, Okvirna konvencija pita « šta » je potrebno za najefikasnije upravljanje dizerziteta preko zaštite manjinskih prava.

Bosna i Hercegovina je dokazala da je opredjeljena za zaštitu i osiguravanje prava nacionalnih manjina. U proteklom razdoblju došlo je do unapređenja regulative, a institucionalno su stvoreni neophodni uvjeti koji nacionalnim manjinama omogućavaju da čuvaju i razvijaju svoj etnički, nacionalni, vjerski i kulturni identitet i da se integriraju u društvenu zajednicu Bosne i Hercegovine.

Dosadašnja iskustva u radu i djelovanju institucionalnih tijela ukazala su na potrebu njihove značajnije uloge u odlučivanju kao i jačanju vlastitih kapaciteta i potrebu značajnije finansijske podrške države, što je i preporuka Savjetodavnog odbora Okvirne konvencije Vijeća Evrope.

Bosna i Hercegovina, kao punopravna članica Vijeća Evrope i potpisnica Okvirne konvencije od 2000 godine je i dijelom kontinuiranog procesa evaluacije. U ovom smislu, prošle sedmice delegacija Savjetodavnog Odbora sprovela je četvrtu nadzornu posjetu Bosni i Hercegovini. Posjetila je Sarajevo, Mostar, Jajce, Stolac, Kakanj, Banja Luku, Prnjavor i Trebinje. Očekuje se da će Savjetodavni Odbor usvojiti svoje Mišljenje, nakon ove posjete, u Novembru 2017.

Imajući ovo u vidu, sljedeće napomene su bazirane na posljednjem Mišljenju, usvojenom u martu 2013, i Rezoluciji Komiteta Ministara, 12. Maja 2015. Uprkos prolasku vremena, mnoga zapažanja Savjetodavnog Odbora se mogu primijeniti i danas:

• Ustavi Bosne i Hercegovine i Entiteta i dalje prave razliku između Bošnjaka, Hrvata i Srba, kao ustavnih naroda, i “Drugih”. Nema nikakvog napretka ka ispravljanju činjenice da osobe koje pripadaju nacionalnim manjinama nemaju pristup nekim političkim funkcijama, uprkos presudama Evropskog Suda za Ljudska Prava.
• Što se tiče dostignuća, Savjetodavni Odbor je zabilježio izvršenje zakona o zaštiti nacionalnih manjina na raznim nivoima nadležnosti u Bosni i Heregovini. Zakoni o nacionalnim manjinama postoje na nivou države i entiteta, i donošenje zakona o zaštiti nacionalnih manjina na nivou kantona također napreduje. Također, opsežan zakon o antidiskriminaciji je donešen na nivou države 2009. godine, i Institucija Obudsmena Ljudskih Prava koja djeluje na državnom nivou redovno objavljuje svoje izvještaje o diskriminaciji u Bosni i Hercegovini.
• Međutim, implementacija prava nacionalnih manjina je onesposobljena nedostatkom koordinacije među različitim nivoima vlasti. Također, smanjenje budžeta Institucije Obudsmena Ljudskih Prava može disproporcionalno uticati na kapacitet iste da efikasno radi i garantuje zaštitu protiv svih vrsta diskriminacije.
• Vijeća Nacionalnih Manjina sada funkcionišu ne samo na državnom nego i na nivou oba entiteta, te u Tuzlanskom i Kantonu Sarajevo. Dok je uspostavljanje mehanizama konsultacije za nacionalne manjine na državnom i entitetskom nivou i u nekim kantonima za pohvalu, Problemi u njihovom funkcioniranju ograničavaju mogućnosti Vijeća da utiču na probleme nacionalnih manjina.
• Savjetodavni Odbor je ustanovio da se, generalno, malo važnosti pridaje potrebama pripadnika nacionalnih manjina u fazi usvajanja politika. Ovo je većinom posljedica jakih tendecija političara da radije promovišu suprotstavljene interese različitih ustavnih naroda, nego da pokušavaju unaprijediti zajedničke interese svih građana. Ovakav pristup, koji koči pokušaje izgradnje zajedničkog građanskog identiteta, i ide protiv pokušaja promovisanja uzajamnog poverenja, razumjevanja i suradnje, koji su centralni aspekt odredbi Okvirne Konvencije, je štetan za sve građane.
• Što se tiče djece, ovakve negativne poruke se prenose kroz segregaciju u školama, koja postoji kroz postojanje koncepta “dvije škole pod jednim krovom” i kroz rastući trend stvaranja mono-etničkih škola. Ovakva situacija je neopravdana i neodrziva i ide direktno protiv razvoja duha tolerancije, međusobnog razumjevanja i suradnje, koji su centralni aspekt Okvirne Konvencije. Spajanje religije sa etničkom pripadnosti i instumentalizacija iste u javnim debatama kao i u školama također služi stvaranju podjela u Bosanskom društvu.
• Savjetodavni Odbor je zabilježio i znatan trud tokom proteklih godina po pitanju obezbjeđivanja ličnih dokumenata Romima, te podržava napredak učinjen u ovom polju. Međutim, Romi se i dalje suočavaju sa visokim stopama nezaposlenosti, nemogućnosti pristupa socijalnom osiguranju, lošim zdravstvenim stanjem i substandardnim uslovima života. Romi koji žive u neformalnim naseljima se posebno suočavaju sa substandardnim uslovima života i ostaju ranjivi za potencijalna deložiranja.
• Izraziti fokus u raznim političkim sferama na situaciju ustavnih naroda znači da nacionalne manjine ostaju po strani, isključene iz javnih debata. Također se suočavaju sa smanjenom vidljivosti u vodećim medijima.
• Nije bilo nastojanja da se utvrde potrebe i zahtjevi nacionalnih manjina po pitanju upotrebe manjinskih jezika u kontaktima sa administrativnim vlastima ili u predstavljanju topografskih i drugih informativnih znakova na manjinskim jezicima. I dalje nema slučajeva u kojima su općine poduzele potrebne korake da dozvole upotrebu jezika nacionalnih manjina u kontaktu sa njima i samo je nekoliko slučajeva gdje sela koriste jezike nacionalnih manjina na topografskim znakovima. Podrška kulturnim aktivnostima nacionalnih manjina i njihovih udruženja i organizacija i dalje ostaje ograničena i ad hoc.

Sve ovo vodi ka jednom zaključku: i dalje ima mnogo posla, i može se očekivati da nadolazeći Izvještaj Savjetodavnog Komiteta neće zanemariti poruku poslanu ranije.

Photo credit: OSCE BiH

Poštovano predsjedništvo Saveza,

Poštovana direktorice Saveza,

Poštovani gradonačelnici i načelnici,

Uvaženi gosti,

Dozvolite mi da se najprije zahvalim gospođi Vesni Travljanin, direktorici Saveza, na ljubaznom pozivu da se obratim u ime Ureda Vijeća Evrope Skupštini Saveza općina i gradova Federacije BiH. Savez je važan i pouzdan partner Vijeća Evrope u implementaciji projekata koji imaju za cilj osnaživanje kapaciteta lokalne samouprave u Federaciji BiH. U ovom trenutku Vijeće Evrope, zajedno sa Savezom, kao i sa ostalim partnerima u BiH, implementira projekat koji ima za cilj razvoj liderskih kapaciteta na lokalnom nivou u Bosni i Hercegovini. Akademija za lidere je moderan i interaktivni program o razvoju liderstva, koji ima za cilj poboljšanje u praksi kvalitete institucionalnog rukovodstva opština i gradova. To je dokazani alat, razvijen od strane Ekspertnog centra Vijeća Evrope u 2008. godini, a koji predviđa niz nacionalnih i međunarodnih aktivnosti za starije izabrane predstavnike i službenike, kao što su gradonačelnici, načelnici uprava i njihovi zamjenici, kako bi oni razvili svoje liderske sposobnosti i preuzeli liderske inicijative u okviru svojih lokalnih vlasti.

Ovo nije prvi put da Vijeće Evrope pomaže lokalnim vlastima u Bosni i Hercegovini u smislu povećanja kapaciteta za bolje upravljanje općinama i gradovima. Nadograđujemo se na prethodnu saradnju, kao i na tekuće inicijative podržane od strane drugih međunarodnih organizacija i bilateralnih donatora.

Vijeće Evrope je međunarodna organizacija sa najviše iskustva u području decentralizacije i lokalne samouprave. Jedina je organizacija takve vrste u Evropi koja postavlja standarde, uključujući međunarodne sporazume kao što je Evropska povelja o lokalnoj samoupravi i njeni prateći protokoli te preporuke Komiteta ministara zemalja članica o pitanjima kao što su lokalne finansije, lokalne javne službe, učešće građana, administrativni nadzor, itd. Vijeće Evrope je tokom godina steklo insitucionalno znanje u vezi najboljih evropskih praksi zahvaljujući Evropskom komitetu za demokratiju i upravu te ima pristup svim evropskim ministarstvima zaduženim za lokalnu samoupravu i savezima lokalnih vlasti, kao sto je vas. Putem svog Ekspertnog centra za reformu lokalne uprave, izgradio se stručni kadar unutar samog centra te različiti instrumenti koji su usmjereni na postizanje rezultata; stečeno je obimno iskustvo u pružanju podrške reformama posebno u zemljama centralne, istočne i jugoistočne Evrope.  

Pristupanjem Vijeću Evrope u aprilu 2002. godine i ratifikacijom Evropske povelje o lokalnoj samoupravi u julu iste godine, Bosna i Hercegovina se obavezala na poštovanje principa i standarda postavljenih u oblasti lokalne samouprave.

U proteklih 15 godina, Parlamentarna skupština Vijeća Evrope je pitanje lokalne samouprave u BiH razmatrala putem svojih Rezolucija iz 2004. i 2006. godine, zajedno sa drugim dokumentima. Kongres lokalnih i regionalnih vlasti, u svom izvještaju iz 2006., posebno ističe potrebu za jasnu konstitutivnu garanciju lokalne samouprave na državnom nivou, potrebu za amandman na Ustav Federacije BiH koji bi pružio garanciju za uređenje lokalne samouprave, potrebu za usklađivanjem kantonalnih zakona kao i važnost pojačane suradnje između općina (koja uključuje prekograničnu te suradnju kantona i entiteta).    

 Venecijanska komisija je takođe izdala značajan broj mišljenja koji se dotiču ustavnog i zakonskog okvira po pitanju lokalne samouprave na državnom i entitetskim nivoima. 

Takođe, Vijeće Evrope je pružalo pomoć prilikom izrade ili izmjene zakonske regulative po ovom pitanju.

U FBiH, podrška je pružena prilikom pripreme Zakona o principima lokalne samouprave te u organizaciji Konferencije o provedbi ovog Zakona. Koordinacijsko tijelo za reformu lokalne samouprave, koje je uspostavilo Federalno Ministarstvo pravde 2008. godine, je direktan rezultat ovih inicijativa.   

Ekspertni centar za reformu lokalne uprave Vijeća Evrope je 2006. godine implementiralo projekat o izgradnji kapaciteta Saveza opština/općina i gradova Republike Srpske i Federacije BiH s ciljem unaprjeđenja pružanja kvalitetnih usluga svojim članovima i partnerima.

Bosna i Hercegovina, kao punopravna članica Vijeća Evrope, se uvijek može osloniti i iskoristiti institucionalnu ekspertizu u zavisnosti od svojih potreba. Mi smo na raspolaganju da vam pružimo pomoć i ekspertizu po ovom pitanju.  

Posebno smo na raspolaganju da pomognemo BiH da unaprijedi Upravljanje ljudskim resursima kako bi se općine osposobile da pruže još bolje usluge svojim građanima. Na konferenciji “Upravljanje ljudskim resursima kao kontinuirani izazov u BiH”, koja se održala 22. februara u Sarajevu, zajedničkim smo snagama identificirali veliki broj izazova koji postoje u sistemu upravljanja ljudskim resursima. U Federaciji BiH je ovo izazov zbog postojece zakonskog okvira te iscjepkanim i nadležnostima koje se preklapaju. Takođe, svi učesnici konferencije su izrazili veliku potrebu za obuku o raznim aspektima upravljanja ljudskim resursima.  

Moderan sistem upravljanja ljudskim resursima je neophodan kako bi se osigurala visokokvalitetna samouprava. Odredbe i mehanizmi ovog sistema u mnogim zemljama su ili previše kruti da bi omogućili potrebnu fleksibilnost i efikasnost javne službe ili previše fleksibilni da mogu izazvati razne oblike zloupotrebe moći, uključujući politizaciju lokalne javne službe te loše upravljanje ljudskim resursima. Stoga je od suštinske važnosti za lokalne vlasti u BiH da procijene i unaprijede svoj sistem upravljanja ljudskim resursima, izvrše sistematizaciju i usklađivanje opisa poslova i radnih mjesta, uspostave i koriste profesionalne mehanizme zapošljavanja i prekidanja radnog odnosa, provode sistem ocijenjivanja koji će biti u skladu sa mehanizmom unaprjeđenja, kao i metode za prepoznavanje i ispunjavanje potreba za obukom lokalnog osoblja. Vijeće Evrope je razvilo instrument koji pruža praktične smjernice općinama za reformu sistema upravljanja ljudskim resursima u skladu sa međunarodnim standardima koji se mogu prilagoditi domaćem kontekstu i primjeniti u sistemu. Vijece Evrope u Srbiji, Albaniji i Armeniji veoma uspješno provodi praktične projekte o upravljanju ljudskim resursima. Implementacija ovakvog projekta je nedavno počela i u Ukrajini. Imamo iskustva u isporuci djelotvorne i uspješne obuke o upravljanju ljudskim resursima u drugim državama članicama Vijeća Evrope te očekujemo da ponovimo ovaj uspjeh i u Bosni i Hercegovini.

Hvala vam na pažnji.      

Poštovani prijatelji,

Dozvolite mi, da se na početku zahvalim Helsinškom odboru za ljudska prava u Republici Srpskoj na ljubaznom pozivu da se obratim ovom skupu povodom prezentacije rezultatata projekta: “Obrazovanje za mir”. Vijeće/Savjet Evrope nije direktno uključeno u realizaciju ovog projekta, međutim, kako se njegovi ciljevi poklapaju u velikoj mjeri sa ciljevima Vijeća/Savjeta Evrope u domenu obrazovanja, zainteresovani smo da podržimo i ohrabrimo vaš veoma korisan rad i doprinos ka izgradnji mira, tolerancije i međuetničkog razumjevanja u BiH.

Dozvolite mi da kažem par riječi o našoj i vašoj organizaciji u kojoj je BiH članica od 2002 godine.

Glavna misija Vijeća/Savjeta Evrope je promovisanje i očuvanje demokratije, ljudskih prava i vladavine zakona. U srcu naše organizacije je Evropska konvencija o ljudskim pravima koja štiti 820 miliona ljudi i koja je omogućila je jedan, zajednički, pravni prostor, u kojem se vlade 47 zemalja, nastoje pridržavati istih standarda. U Evropskom sudu za ljudska prava, imamo sud pred kojim svaki pojedinac može podnijeti žalbu. To je pravo na pojedinačnu predstavku ili žalbu koja ne postoji nigdje drugdje u svijetu. I, u našem Komitetu ministara, imamo mjesto na kome se predstavnici svih naših naroda sreću da razgovaraju i pronalaze rješenja, bez obzira na trenutne teškoće.

A teškoća ne nedostaje.

Ekonomska kriza, izbjeglička kriza, rast domaćeg terorizma, te uporno kršenje ljudskih prava na našem kontinentu,  doveli su u pitanje Evropske demokratske ideale. Svjedoci smo uspona populizma, nacionalizma, ksenofobije, antisemitizma i islamofobije. Ako želimo da sačuvamo naše demokratske ideale, da štitimo otvorenost i toleranciju na kojima je izgrađena moderna Evropa, i mi moramo biti jednako nepomirljivi u promociji naših vrijednosti.

Prvo mjesto gdje branimo naše vrijednosti je u našim školama. U Evropi danas većina država ima neki oblik građanskog obrazovanja.
Ali mi još uvijek, po uobičajenoj praksi, ne učimo našu djecu šta to - eksplicitno - znači biti demokratski građanin.

Kako živjeti s drugima, kao jednakima, u mješovitim društvima. Mi moramo stvoriti "sigurne prostore" u učionicama gdje se o kontroverznim pitanjima može mirno i odgovorno razgovarati.

Moramo stvoriti uslove da pomirimo slobodu izražavanja sa borbom protiv govora mržnje. Studenti širom Evrope uče o demokratskim procesima, kao što je glasanje, ali  trebaju učiti i o demokratskoj kulturi, razmišljanjima i stavovima.

S tim u vezi, 50 evropskih ministara obrazovanja, uključujući i ministra iz Bosne i Hercegovine, su se sastali prošlog proljeća kako bi postavili prioritete da osnaže naše edukatore koji će se baviti ovim izazovima; kako bi se osiguralo da svi članovi našeg društva odrastaju uz vještine potrebne za održavanje demokratije. Ovi su ciljevi potvrđeni i na konferenciji ministara obrazovanja Evropske kulturne konvencije koja je održana juče i preključe u Nikoziji, u okviru Kiparskog predsjedavanja u Komitetu ministara Vijeća/Savjeta Evrope. U srcu ove agende, je naš vodeći okvir kompetencija za demokratsku kulturu.

Šta su to kompetencije? Ponekad dolazimo do bolje definicije govoreći o tome šta nisu.

Kompetencije za demokratsku kulturu nisu razvijene za Bosnu i Hercegovinu, ili za bilo koju određenu zemlju. One se mogu prilagoditi i koristiti u bilo kojoj zemlji.

Ovo nije neka vrsta novog političkog programa.

Ne predstavljaju nikakvu ideologiju.

Ne pokušavaju prepraviti istoriju, ili definirati religiju.

Radi se o postavljanju, po prvi put, specifičnih kompetencija potrebnih mladim građanima svih naših demokratija.

Kako živjeti u društvu u kojem svi ne razmišljaju kao ti, ali u kom svi imamo odgovornost da podržimo demokratske principe po kojima naši različiti sistemi vjerovanja koegzistiraju.

Kompetencije promovisu vrijednosti kao što su vrijednosti pravde, pravednosti i vladavine prava; vrednovanje ljudskog dostojanstva i ljudskih prava.

Stavove: kao što je poštovanje prava drugih da imaju svoje mišljenje; otvorenost prema kultornoj drugosti, odgovornosti i tolerancija prema dvosmislenosti.
Vještine: empatija, slušanje, rješavanje konflikata; vještine za saradnju i analitičko i kritičko razmišljanje.

I, možda od najšire koristi, sposobnost da se pitanjima kao što su istorija i politika pristupi sa kritičke osnove: sposobnost da se razdvoje činjenice od mišljenja, i onda da se o tim stavovima razgovara.
One su dizajnirane upravo tako da se mogu prilagoditi različitim nacionalnim i lokalnim realnostima.

Testirane su širom Evrope, u Francuskoj, Rumuniji i u drugim zemljama.

Dok posmatramo naša društva danas, trebalo bi da nam bude jasno da će, dugoročno, politike i prakse obrazovanja biti odlučujuće za toleranciju i stabilnost, više nego bilo kakve kontra-terorističke mjere, reforme azila, ili zakoni.

Stabilnost počiva na demokratiji; Demokratija se oslanja na obrazovanje. A obrazovanje zavisi od svih nas.

Moramo imati povjerenje u prenošenju naših zajedničkih vrijednosti sljedećoj generaciji.

Moramo koristiti obrazovanje i obuke u cilju promovisanja inkluzije svih članova našeg društva. Ovo je dugoročni posao kome smo u Vijeću/Savjetu Evrope u potpunosti posvećeni i spremni da pomognemo  vlastima Bosne i Hercegovine u radu sa svim akterima.

Hvala vam na pažnji.

Bosna i Hercegovina: GRECO poziva na efikasnu koordinaciju i odlučne korake za sprovođenje reformi u borbi protiv korupcije

Grupa država protiv korupcije (GRECO)  Vijeća/Savjeta Evrope, objavila je danas Izvještaj četvrte runde evaluacije o Bosni i Hercegovini. Izvještaj se fokusira na prevenciju korupcije među članovima parlamenta, sudijama i tužiocima.

Generalni sekretar Vijeća/Savjeta Evrope Torbjorn Jagland kaže: "Bosna i Hercegovina je napravila neke pozitivne korake, ali i dalje postoje nedostaci. Vlada sada mora pokazati snažnu političku volju potrebnu da ih riješi i implementira preporuke GRECO-a. Ovo je također neophodno u vezi sa aspiracijom naše države članice, Bosne i Hercegovine, ka daljim evropskim integracijama".

GRECO je vrlo kritičan u vezi sa kašnjenjima koja se tiču anti-korupcijske agende u Bosni i Hercegovini,a koja se u velikoj mjeri dešavaju zbog fragmentiranog i nekoordiniranog institucionalnog okvira zemlje i, što je još bitnije, nedostatka čvrste političke volje da se dalekosežne reforme guraju naprijed.

U parlamentu su poduzeti pozitivni koraci ka poboljšanju otvorenosti i podizanju svijesti javnosti o radu parlamenta kao i na promociji integriteta u zakonodavstvu. Parlamentarci imaju kodeks ponašanja, kao i stroga pravila o nekompatibilnosti. Međutim, odgovarajući sistem za praćenje i provođenje mora biti ojačan. Nejasno je kako bi prekršaj mogao izazvati kaznu u sadašnjosti, a postojeći organi za nadzor sukoba interesa imaju presudne nedostatke u pogledu njihove učinkovitosti; oni ili nemaju potrebne ovlasti ili nezavisnost kako bi se osiguralo poštovanje pravila. Osim toga, režim objavljivanja imovine članova parlamenta je manjkav u pogledu transparentnosti i stvarne kontrole dostavljenih deklaracija.

Složenost četiri pravosudna sistema, prijetnje nezavisnosti pravosuđa, nedostatak sigurnosti u vezi sa raspoloživim resursima, kao i veliki sudski zaostatak i loše upravljanje slučajevima podstiču vrlo negativnu percepciju javnosti o sudijama i tužiocima. Postavljanje koncepta sudske nezavisnosti izvan svake sumnje, osiguranje bolje organizacije prioriteta slučajeva i efikasnije korištenje raspoloživih resursa u okviru sudskih sistema, su potrebni kako bi se pravosuđe stavilo u bolju poziciju i vratilo povjerenje javnosti. Rad Visokog sudskog i tužilačkog vijeća mora biti ojačan, jer ima ključnu ulogu u tom procesu.

Moraju se poduzeti koraci ka poboljšanju profesionalizma, integriteta i odgovornosti sudija i tužilaca, posebno u vezi sa procjenom učinka,(a što je odlučujući faktor za promociju) pravilima o sukobu interesa i sviješću o etici i integritetu. Godišnji finansijski izvještaji se dostavljaju od strane sudija i tužioca, ali se oni ne kontrolišu niti objavljuju. Efikasan sistem revizije mora biti uveden, zajedno sa potrebnim resursima i sankcijama u slučaju nepoštivanja. Ured disciplinskog tužioca mora biti ojačan te disciplinski postupci i sankcije revidirani kako bi se osiguralo da sudije i tužioci budu odgovorni u slučaju nedoličnog ponašanja. Na kraju, ovi potezi ka povećanju efikasnosti i odgovornosti pravosudnog sistema trebaju biti saopšteni javnosti kao dio usklađene komunikacijske strategije.

Implementacija ovih 15 preporuka za Bosnu i Hercegovinu će biti ocijenjena od strane ​​GRECO-a u drugoj polovini 2017. godine kroz  postupak usklađenosti GRECO-a.

***

Grupa država protiv korupcije (GRECO) je tijelo Vijeća/Savjeta Evrope koje ima za cilj poboljšanje kapaciteta njegovih članica za borbu protiv korupcije, praćenjem usklađenosti sa standardima za borbu protiv korupcije. Pomaže državama da identificiraju nedostatke u nacionalnim politikama za borbu protiv korupcije, što dovodi do potrebne zakonodavne, institucionalne i praktične reforme. Trenutno se sastoji od 47 država članica Vijeća Evrope, Bjelorusije i Sjedinjenih Američkih Država.