Back Kako nastavni proces može pomoći u očuvanju romske kulture i nasljeđa

Na prvom većem međunarodnom okupljanju romskih predstavnika/ca u Chelsfieldu, Engleskoj, između ostalog je, donesena odluka o romskoj himni i zastavi koje danas predstavljaju simboličko naličje romske kulture.

Upravo se s ciljem unaprijeđenja položaja Roma/kinja na području Unsko-sanskog kantona, ali i očuvanja svijesti o važnosti romske kulture provodi i projekt "Zajedničko, održivo i kreativno očuvanje romske kulture i baštine" koji realizira Humanitarna organizacija „Alfa“ iz Bihaća, a uz finansijsku podršku zajedničkog programa Evropske unije i Vijeća Evrope.

Projekt je organiziran tako da prati evropske vrijednosti i principe, te aktivno uvažava preporuke Evropske komisije datih u Izvještaju o Bosni i Hercegovini za 2020 godinu, a u pogledu poštivanja i zaštite manjina i kulturnih prava.

U okviru projektnih aktivnosti održane su edukativne radionice sa nastavnicima/ama koji/e imaju važnu ulogu u procesu unaprijeđenja položaja romske zajednice, u namjeri da se dodatno senzibiliziraju za rad s romskom djecom.

Edukativne radionice održane su za nastavno osoblje Prve osnovne škole Bosanska Krupa, Druge osnovne škole Bosanska Krupa, te Osnovne škole Gornje Prekounje-Ripač Bihać, koje pohađaju i djeca romske populacije.

Postoji niz usluga koje roditelji, zajednica i država moraju pružiti kako bi se ostvarile potrebe i zaštitila prava svakog djeteta. Razvoj obrazovnih institucija u pravcu interkulturalnosti je neophodan preduslov da nacionalne zajednice iz lokalne sredine obrazovnu instituciju osjećaju kao svoje prirodno okruženje”, kazala je pedagogica OŠ Prekounje-Ripač, Bihać, Aida Ajdinović.

Da za razgovorom na ovu temu postoji potreba potvrdio je i pedagog Prve osnovne škole "Bosanska Krupa", Mersad Bajrić: “Povodom Svjetskog dana Roma uposlenici naše škole imali su priliku da kroz online predavanje upoznaju jezik, kulturu, tradiciju, običaje i život Roma. Predavači su bili izvrsni te su kroz interakciju sa nama uspjeli približiti i pobliže objasniti život Roma.

Za predavanje su korištene informacije Vijeća Evrope - Roma facts, s ciljem približavanja historijskog, ali i socijalnog presjeka pitanja diskriminacije i marginalnog položaja Roma i Romkinja, kao i okolnosti koje na to utječu. Mr. sc. Edvin Alijanović, upoznao je nastavnike/ce sa historijskim tokom razvoja kulture Roma/kinja, te specifičnosti kulturnih karakteristika romskog jezika, muzike, religije, predanja i običaja, navodeći kako korijeni rasne segregacije sežu duboko u prošlost, te kako rezultate takve društvene svijesti imamo priliku sretati i danas.

Romi su izloženi procesu asimilacije tamo gdje se kulturno i politički moraju prilagoditi drugoj socijalnoj grupi, a sve iz želje da se zaštite. Preuzimanjem identiteta većinskog naroda, vjeruju da će obezbijediti sebi bolji život, a preduslov za to je odricanje svojih korijena, što dovodi do gubitka maternjeg jezika, kulture i tradicije”, objašnjava Alijanović.

Predavačica, dr Šejla Bjelopoljak, istaknula je važnost holističkog pristupa, pravovremenog djelovanja po ovom pitanja, te važnost ulaganja u rano obrazovanje.

Potrebno je osigurati za svu djecu, koja nisu imala podržavajuću okolinu u ranom uzrastu, podršku kroz interventne programe poput programa godinu pred polazak u školu ili kao što je ‘Priprema za školu – odgovorno roditeljstvo’ kako bi se (iako zakašnjelo) povećao razvojni potencijal djece, a na školskom uzrastu neminovno individualiziran pristup usmjeren na dijete kroz podsticajne sadržaje i podržavajući kontekst za porodice, posebno socio-ekonomski ugrožene", objašnjava Bjelopoljak dodajući kako je za rješenje ovakvih problema treba više od senzibiliziranog nastavnika, a to je odgovornost odgojno-obrazovnog sistema da omogući obavezni i besplatni predškolski odgoj i obrazovanje za svu djecu, te stručna usavršavanja za sve prosvjetne radnike kao pripremu za proces u kojem će se naći.

 

Humanitarna organizacija „Alfa“ korisnik je zajedničkog programa Evropske unije i Vijeća Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022“. Stavovi izraženi u ovom tekstu odgovornost su autora i ne predstavljaju zvanične stavove Evropske unije i Vijeća Evrope.

Bihać 27. april 2021
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page
akcioni plan

Dostupne su verzije na bosanskomhrvatskom i srpskom jeziku. 

pratite nas