Nevladine organizacije i mediji upozorili su na trgovinu ljudima zbog, do sada nezabilježenog, kretanja ljudi koji su bili prisiljeni da pobjegnu iz Ukrajine od početka rata, od kojih su 90% žene i djeca. Pretpostavljene žrtve su otkrivene, a istrage su u toku, kako je prijavljeno. Nove smjernice koje je danas objavilo tijelo Vijeća Evrope za borbu protiv trgovine ljudima, GRETA, objašnjavaju šta mogu učiniti evropske države, brzo i bez potrebe za strukturnim reformama, da pruže hitnu pomoć ljudima koji bježe iz Ukrajine i da otkriju potencijalne žrtve i trgovce ljudima.

“Države potpisnice naše Konvencije imaju povećanu odgovornost u ovim izazovnim vremenima za sprečavanje i borbu protiv trgovine ljudima”, naglasila je Helga Gayer, predsjednica GRETA-e. “Smjernice sadrže skup preporučenih radnji koje bi trebalo široko distribuirati kako bi se doprlo do svih aktera na prvoj liniji, bilo da se radi o predstavnicima vlade, nevladinim organizacijama ili volonterima koji rade s izbjeglicama.”

Smjernice naglašavaju potrebu da se osigura adekvatna registracija svih ljudi, uključujući i one kojima nedostaju dokumenti za potvrdu identiteta ili posljednjeg mjesta stanovanja u Ukrajini, te da se garantuje kontinuitet sistema registracije u tranzitnim i odredišnim zemljama. U cilju prevencije i odvraćanja od kriminala, preporučuje se i povećano prisustvo posebno obučenih službenika za provođenje zakona na graničnim prelazima, željezničkim i autobuskim stanicama. Jednako je važno i uspostavljanje službenih i sigurnih putnih ruta, uključujući humanitarne koridore koji omogućavaju siguran i legalan ulazak i tranzit, besplatan javni prijevoz ili državno financiran prijevoz koji su uspostavile organizacije od povjerenja.

Kako bi spriječile situacije kada pojedinci nude prijevoz, smještaj ili posao ljudima koji bježe iz Ukrajine u zamjenu za seksualne ili druge usluge, evropske države moraju osigurati da pomoć i zaštitu pružaju ljudi od povjerenja u sigurnom okruženju. Pružanje pomoći ne treba da se oslanja na privatne i nevladine inicijative; potrebna su dovoljna javna sredstva. Dobre prakse uključuju provjeru i zvaničnu registraciju svih volontera, pojedinaca, organizacija i privatnih kompanija koje nude i pružaju pomoć, kao i promoviranje sigurnog zapošljavanja osoblja. Prihvatni i smještajni centri trebaju biti locirani u sigurnim zonama. Treba osigurati lak i besplatan pristup zdravstvenim uslugama i psihološkoj podršci za odrasle i djecu, kao i zaštitu seksualnog i reproduktivnog zdravlja za žrtve seksualnog nasilja. Stalni savjeti i podrška pojedincima koji ugošćuju ljude koji bježe od rata u Ukrajini također su ključni za bolju integraciju ovih ljudi.

Jasne informacije o rizicima od trgovine ljudima treba da budu pružene u svim različitim fazama, na različitim jezicima, uključujući ukrajinski i ruski. Trebalo bi ojačati ili uspostaviti linije za pomoć dostupne danonoćno, 24/7. Treba obezbijediti lako dostupne informacije o radnim pravima i procedurama zapošljavanja u zemlji domaćinu, ističe se u uputstvu, naglašavajući važnost zvaničnog ugovora o radu sastavljenog na jeziku koji zaposlenik lako razumije.

Inspektori rada bi trebali intenzivirati praćenje visokorizičnih sektora (kao što su ugostiteljstvo, poljoprivreda, kuriri, dostava hrane, čišćenje, kućna njega, autopraonice, studiji za masažu) i proaktivno identificirati nove lokacije na kojima bi se mogla pojaviti eksploatacija ljudi koji bježe od rata u Ukrajini i pojačati inspekcije na tim lokacijama. Osim toga, kako trgovina ljudima u online okruženju raste, policijski službenici i inspektorati rada trebali bi razviti digitalnu ekspertizu, povećati svoje prisustvo na mreži i sistematski pratiti Internet, uključujući pregled oglasa za posao i web stranica koje nude seksualne usluge, kako bi efikasnije otkrili potencijalne žrtve i trgovce ljudima.

U cilju sprečavanja nestanka i zlostavljanja djece, smjernice preporučuju da se sva djeca bez pratnje i razdvojena djeca registruju i odmah imaju koristi od efikasnih zaštitnh mjera, uključujući siguran i specijalizovan smještaj, sa obučenim osobljem upozorenim na rizike trgovine ljudima. Posebne provjere su potrebne u slučaju da djeca putuju sa odraslim osobama koje nisu u srodstvu ili ako postoje sumnje u odnos između djeteta i odraslih osoba u pratnji.

Rodno osjetljiv pristup je ključan: u mjeri u kojoj je to moguće, države potpisnice treba da povećaju prisustvo žena, službenica na granici i u drugim službama. Prostori za spavanje i higijenu za neudate žene (sa ili bez djece) moraju biti odvojeni od muškaraca.

Kako rizici trgovine ljudima nisu ograničeni samo na rat u Ukrajini, GRETA naglašava da preporučene mjere sadržane u smjernicama treba primijeniti u kontekstu bilo kakvog oružanog sukoba i da se tiču svih osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita, bez obzira na njihovu nacionalnost.