„Živa biblioteka“ nije obična polica s knjigama. Umjesto štampanih stranica, učenici upoznaju prave ljude - “knjige” koje dijele vlastita iskustva, razbijaju stereotipe i pozivaju na dijalog.

U školama širom Bosne i Hercegovine, pet aktivista iz različitih manjinskih grupa postali su ove žive knjige, susreli se sa 437 učenika iz 16 zajednica, odgovarali na njihova pitanja i otvorili teme i razgovore koji se drugačije možda nikada ne bi desili.

Za Vladimira Andrlea, motivacija da učestvuje u Živoj biblioteci dolazi iz duboke želje da se stvari promijene. „Motiv da budem u ovim Živim bibliotekama dolazi upravo iz toga, jer imam želju da se ovo društvo mijenja, da se paradigma društva mijenja, da se smanjuju podjele,“ rekao je.

Prisjeća se jednog dječaka koji ga je pitao kada se „autovao“ kao Jevrej. Za Vladimira je taj trenutak predstavljao otkrovenje: „Oni u suštini nisu imali priliku da upoznaju Jevreja i ne doživljavaju Jevreje kao narod koji postoji u Bosni i Hercegovini. Ne mislim to u lošem smislu, nego jednostavno nisu imali priliku da ih upoznaju.“

Iskustvo Amre Ahmetović, koja se učenicima obratila kao Romkinja, pokazalo je kako stereotipi oblikuju percepciju. „Taj razgovor je uvijek završavao na način: ‘pa ti ne izgledaš kao Romkinja, nikad ne bih rekla da si Romkinja, ne govoriš kao Romkinja’,“ objasnila je. Za nju je upravo razbijanje tih predrasuda, licem u lice, bila suština nastupa kao živa knjiga.

Sa druge “police” ove ljudske biblioteke, Alma Mujanović podijelila je svoju priču kao osoba koja se zalaže za prava osoba s invaliditetom. „Ovaj projekat je izuzetno važan jer podiže svijest o različitostima, o važnosti znakovnog jezika, o važnosti načina komunikacije prema osobama s oštećenjem sluha ili uopšte prema osobama s invaliditetom,“ kazala je, naglašavajući da sama komunikacija može biti most ka inkluziji.

Za Đulisu Otuzbir, mladu evropsku ambasadoricu, Živa biblioteka je značila oblikovanje perspektiva u pravom trenutku života. „Mislim da je važno širiti svijest kod mladih ljudi u ovom uzrastu jer je to period kada formiraju svoje ličnosti i izlaze u svijet. Meni je jako važno da, ako smo promijenili mišljenje makar jednog mladog čovjeka danas, ova je radionica ili aktivnost bila uspješna.“

Zajedno, ove žive knjige listale su stranice empatije u svakom razgovoru. Otvoreno i direktno dijeleći svoja iskustva, pomogle su učenicima da sagledaju širu sliku, izvan stereotipa, i da prepoznaju različitosti koje već postoje u njihovim zajednicama.

Inicijativa je dio zajedničkog programa Evropske unije i Vijeća Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“, kroz projekat „Ka ravnopravnoj, inkluzivnoj i tolerantnoj Bosni i Hercegovini“, i projekta Vijeća Evrope „Borba protiv diskriminacije, mržnje i rasizma u Bosni i Hercegovini“ koji se provodi u okviru Akcionog plana Vijeća Evrope za Bosnu i Hercegovinu za period 2022-2025.