Kako bi žrtve seksualnog nasilja ostvarile pristup pravdi bez izlaganja dodatnoj traumi, potreban je pravosudni odgovor koji uvažava njihova iskustva i štiti njihova prava tokom cijelog krivičnog postupka. To je bio fokus dviju aktivnosti jačanja kapaciteta održanih na Jahorini i u Neumu, koje su okupile 65 sudija, tužilaca i policijskih službenika (38 žena i 27 muškaraca).

Kako je istakao sudija Suda Bosne i Hercegovine Mersudin Pružan, „izmjene zakonodavstva predstavljaju važan korak, ali je njihova praktična primjena ključna kako bi snažnija pravna zaštita žrtvama seksualnog nasilja omogućila djelotvoran pristup pravdi“.

Obuka održana na Jahorini od 22. do 24. septembra bila je posvećena načinima na koje sudije i tužioci mogu unaprijediti postupanje u predmetima seksualnog nasilja kroz primjenu međunarodnih standarda i snažniju međusektorsku saradnju. Učesnici i učesnice razmatrali su preporuke Grupe eksperata Vijeća Evrope za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (GREVIO), relevantnu sudsku praksu Evropskog suda za ljudska prava te izazove u domaćoj pravosudnoj praksi.

Sesije o psihološkim posljedicama seksualnog nasilja omogućile su učesnicima i učesnicama dublje razumijevanje iskustava i potreba žrtava. Izlaganja predstavnika sudstva, policije i tužilaštava povezala su ova saznanja s praktičnim izazovima u istraživanju i suđenju u predmetima seksualnog nasilja. Protokol o postupanju u slučajevima silovanja u Kantonu Sarajevo predstavljen je kao konkretan primjer koordiniranog institucionalnog djelovanja.

U Neumu su, od 28. do 30. septembra, sesije u okviru XIX stručnog savjetovanja tužilaca u Bosni i Hercegovini bile posvećene izazovima u krivičnom gonjenju seksualnog uznemiravanja, primjeni zakonodavstva o nasilju u porodici i nasilju nad ženama te zaštiti djevojčica u krivičnim postupcima. Posebna pažnja posvećena je psihološkim posljedicama seksualnog nasilja i pružanju podrške žrtvama tokom krivičnih istraga.

Obje aktivnosti doprinijele su jačanju pristupa pravdi koji je usmjeren na žrtve i uvažava rodnu dimenziju nasilja, u skladu s Konvencijom Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija).

Obuke su organizovane u okviru projekta „Jačanje odgovora Bosne i Hercegovine na digitalno i seksualno nasilje nad ženama“, koji Vijeće Evrope provodi u okviru Akcionog plana za Bosnu i Hercegovinu 2026–2029, a finansira se dobrovoljnim doprinosima.