Nova Preporuka Ministarskog odbora državama članicama o suzbijanju zločina iz mržnje (CM/Rec(2024)4) usvojena je 7. maja 2024. godine. Između ostalog, ovaj dokument napominje da države članice Vijeća Evrope trebaju poduzeti sve neophodne mjere i namijeniti adekvatne resurse za prevenciju i suzbijanje zločina motiviranih mržnjom, kao i pomoć žrtvama, u suradnji sa organizacijama civilnog društva i drugim nadležnim tijelima. Krivično zakonodavstvo treba uključivati efikasne, proporcionalne i odvraćajuće mjere za prevenciju i suzbijanje djela motiviranih mržnjom, te prioritet treba dati prepoznavanju, priznavanju i bilježenju komponente mržnje u samim zločinima.
Države članice trebaju omogućiti pristup specijaliziranim uslugama za podršku žrtvama zločina iz mržnje, neovisno o tome da li je slučaj prijavljen policiji. Posebnu pažnju treba posvetiti djeci i mladima. Preporučuje se državama članicama da omoguće pristup besplatnoj pravnoj pomoći za žrtve zločina iz mržnje.
Komponentu mržnje treba prepoznati unutar krivičnog zakonodavstva kao otežavajuću okolnost pri izricanju presuda, kao element krivičnog djela pri podizanju optužnice, kao sastavni dio zasebnog krivičnog djela, ili kroz neku kombinaciju ovih pristupa. Policijske snage treba obučiti da mogu prepoznati „indikatore pristrasnosti“ unutar krivičnog djela motiviranog mržnjom, uključujući i kroz obavezne obrazovne module na policijskim akademijama.
Ministarsko odbor dalje preporučuje uspostavu pozicije specijaliziranih istražitelja i istražiteljki za zločine iz mržnje unutar policijskih agencija. Države trebaju sprečavati nekažnjivost i adekvatno odgovoriti na svaku naznaku pristrasnog ponašanja prema žrtvama zločina iz mržnje od strane predstavnika i predstavnica policijskih službi i krivičnog pravosuđa.
Dokument također tretira eksterno izvještavanje, monitoring i prikupljanje podataka, te nudi ciljane preporuke za ključna nadležna tijela. Osobe na javnim funkcijama naročito trebaju osuditi slučajeve zločina iz mržnje; države članice se trebaju pobrinuti da obrazovne institucije i nastavno osoblje doprinose razvoju inkluzivne kulture; a pružatelji internetskih usluga trebaju prepoznati i obračunati se sa slučajevima zločina iz mržnje. Države članice također trebaju promovirati siguran, inkluzivan i otvoren građanski prostor, na internetu i u stvarnom svijetu, za djelovanje organizacija civilnog društva angažiranih u ovoj oblasti, pružiti im odgovarajuću podršku i zaštitu od prijetnji i napada, te materijalna sredstva kako bi ove organizacije mogle pružati podršku žrtvama.
Unutar postavljenog okvira, definicija i pristupa, ova Preporuka se bavi osnovnim principima, pružanjem podrške za žrtve, zakonodavnim modelima i obimom krivičnih djela, krivičnim pravosuđem (uključujući pojačanu efikasnost policije, tužilaštava, sudova, te usluga i mjera po izricanju presuda), eksternim izvještavanjem, monitoringom i prikupljanjem podataka, kao i prevencijom i preporukama za nadležan tijela, sa osvrtom kako na državnu tako i na međunarodnu suradnju i koordinaciju.
Saznaj više:
Preporuka CM/Rec(2024)4 Ministarskog odbora državama članicama o suzbijanju zločina iz mržnje (usvojeni tekst Preporuke dostupan na engleskom i francuskom jeziku)
Ekspertski komitet za suzbijanje zločina iz mržnje PC/ADI-CH (opće informacije na engleskom i francuskom jeziku)
Preporuka CM/Rec(2022)16 Ministarskog odbora državama članicama o suzbijanju govora mržnje (usvojeni tekst Preporuke na engleskom i francuskom jeziku)
Ekspertski komitet za suzbijanje govora mržnje ADI/MSI-DIS (opće informacije na engleskom i francuskom jeziku)




