Ključne institucije, nezavisna tijela i organizacije civilnog društva okupile su se 12. juna u Sarajevu kako bi razmotrile najbolje evropske prakse za praćenje i izvještavanje o ljudskim pravima, s fokusom na slobodu izražavanja i informisanja, te kako ove prakse mogu biti prilagođene i provedene u Bosni i Hercegovini.
Stručnjakinje i stručnjaci Vijeća Evrope predstavili su nacrt studije sa komparativnom analizom pozitivnih praksi iz Austrije, Belgije, Švicarske i Hrvatske. Kroz diskusiju su detaljno razmatrani mehanizmi za praćenje i izvještavanje u ovim zemljama, a studija se pokazala iznimno korisnom u smislu pružanja praktičnih informacija i smjernica za relevantne organe vlasti u Bosni i Hercegovini.
Neke od preporuka koje se mogu primijeniti i u Bosni i Hercegovini predviđaju uvođenje sistema praćenja i izvještavanja u kojem se specijalizirana odjeljenja fokusiraju na specifične oblasti, uz uključivanje i civilnog društva. Studija je uzela u obzir ustavne okvire, ali i raspodjelu odgovornosti, domaće propise i ulogu organa vlasti u koordiniranju procesa izvještavanja. Također se dotaknula ključnih pitanja i problema koji su uočeni u međunarodnim izvještajima.
Na skupu je zajednički istaknut značaj uspostave snažnih struktura za praćenje i izvještavanje zasnovanih na evropskim standardima, što će pomoći Bosni i Hercegovini u prepoznavanju i rješavanju izazova, čime će osigurati puno poštivanje prava na slobodu izražavanja i slobodan pristup informacijama.
Nakon razmjene mišljenja o komparativnoj studiji, 13. juna održan je i šesti sastanak Upravnog odbora projekta Vijeća Evrope za jačanje institucionalnih kapaciteta u Bosni i Hercegovini za zaštitu slobode izražavanja i informiranja, kako bi se analizirala dosadašnja postignuća. Upravni odbor je ponovio svoju opredijeljenost za uspješnu realizaciju ovog projekta i dogovorio usmjerenje za buduće aktivnosti.
Ove aktivnosti su organizirane u sklopu projekta „Jačanje institucionalnih kapaciteta u oblasti slobode izražavanja i informisanja u Bosni i Hercegovini (EFEx)“ finansiranog u okviru Akcionog plana Vijeća Evrope za Bosnu i Hercegovinu za period 2022-2025 kroz dobrovoljni prilog Švedske, a preko švedske Agencije za međunarodni razvoj i suradnju (Sida).




