Nemanja sjedi u prepunoj Sali Hotela Evrope u Sarajevu među 47 drugih mladih ljudi. Većinu nikada ranije nije sreo, a ipak su svi na istoj putanji: studiraju teologiju – katoličku, islamsku i pravoslavnu – na tri različita fakulteta u Bosni i Hercegovini.

Studenti su tu da poslušaju diskusiju na temu „Međureligijska izgradnja mira kao odgovor na polarizaciju“ u organizaciji Vijeća Evrope, u suradnji sa Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Sarajevu. Skup otvara panel profesora sa tri teološka fakulteta i sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu: Pavle Mijović (moderator), Samedin Kadić, Vladislav Topalović i Dino Abazović.

Za Nemanju, studenta treće godine, ovo je novo iskustvo. „Nisam znao šta da očekujem,“ kaže, te dodaje: „Mislio sam da se sve vrti na neki isti kalup - da se priča o jednoj temi i da se to završi.“

Umjesto toga, na diskusiji su otvorena pitanja identiteta, drugosti, načina na koje ljudi percipiraju jedni druge, te, najbitnije od svega, uloge dijaloga u svemu tome. Tokom dvosatne sesije, panelisti su isticali da je otvoren, iskren razgovor suštinski za prevazilaženje predrasuda, a vjera treba služiti kao most među ljudima, ne kao zid. Moderator Mijović je to jednostavno ilustrirao: mostovi mogu biti zahtjevni za izgraditi, ali jednom kada su sagrađeni, onda traju.

Jedan je student primijetio da se ljudi često sretnu „na sredini“ i za kratko vrijeme budu pristojni, pa se onda opet povuku svako u svoju zajednicu. Odgovor panelista bio je da takvu dinamiku valja mijenjati radi postizanja istinskog razumijevanja.

Panelisti su se također složili da je konstruktivan razgovor izuzetno teško postići u okruženju koji karakteriziraju društvene mreže i politička polarizacija. Zato je odgovornost akademskog osoblja i vjerskih lidera da ponude primjer otvorenog dijaloga – kako između religija, tako i unutar vlastitih zajednica i struktura.

Više studenata je pozvalo svoje kolege da i sami preuzmu inicijativu da vode nastavak ovakvih razgovora. Studentica prve godine Angelina izrazila je bojazan da formalno okruženje može odvratiti studente od postavljanja pitanja. Mnogi mladi dobijaju odgovore samo unutar svojih grupa, zato ona smatra da neformalniji razgovori, koje će predvoditi sami studenti, mogu dosta pomoći u otvaranju perspektiva.

U drugom dijelu događaja studenti su imali priliku da se predstave i podijele svoje utiske. Više njih je izrazilo želju da posjete druge teološke fakultete i samostalno nastave sa razgovorima. Za mnoge je bilo izuzetno vrijedno vidjeti profesore kako raspravljaju – i izražavaju neslaganja – na pristojan način.

Student druge godine Ahmed sažeo je najčešće podijeljeni utisak među učesnicima: „Svaka religija poziva ljude da se natječemo u dobru. Legitimno je da se u nekim stvarima ne slažemo, ali posljednja poruka treba biti dobro.“

Za Nemanju, dodatno je potvrđen značaj studentskih glasova. „Studenti obično nisu glas koji se dovoljno daleko čuje, a trebali bi. Mi smo budući akademici, naučnici, profesori, a, evo, u našoj sferi i pastiri naroda.“ U odnosu na isprva niska očekivanja, kaže da je ovo iskustvo ponudilo jednu novu perspektivu: „Sada sam se razuvjerio. Gledajući moje kolege sa drugih fakulteta, a i moje kolege, mislim da ovo može da urodi plodom.“

Panel diskusija je organizirana u sklopu projekta Vijeća Evrope „Suzbijanje diskriminacije, mržnje i rasizma u Bosni i Hercegovini“ koji se provodi u okviru Akcionog plana Vijeća Evrope za Bosnu i Hercegovinu 2022–2025.