Novinari i novinarke u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa sve većim rizicima, dok u sistemu njihove zaštite postoje značajni nedostaci, pokazuje nova studija. Pod nazivom „Sigurnost novinara i medijskih radnika u Bosni i Hercegovini“, studija anallizira analizira usklađenost sistema zaštite sa standardima Vijeća Evrope i ukazuje na ključne izazove, uključujući nekažnjavanje napada, institucionalne pritiske, SLAPP tužbe, kriminalizaciju klevete, kao i online i rodno zasnovano nasilje. U studiji se poziva na snažnije pravne i institucionalne mehanizme kako bi se novinarima omogućilo da sigurno obavljaju svoj posao i štite pravo građana na pouzdane informacije.

Prema studiji, najznačajniji izazovi u Bosni i Hercegovini, kad je u pitanju sigurnost novinara su:

• Sistemska nekažnjivost: Napadi na novinare se u praksi često tretiraju kao obični prekršaji, a istrage su spore i rijetko rezultiraju sankcijama.
• Institucionalno uznemiravanje: Zabilježeni su slučajevi u kojima su novinari privođeni ili im je oduzeta oprema zbog odbijanja otkrivanja izvora, što je izravan pritisak na istraživački rad.
• SLAPP tužbe i kleveta: Moćni pojedinci koriste strateške tužbe (SLAPP) za financijsko iscrpljivanje medija, dok kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj potiče autocenzuru.
• Online i rodno zasnovano nasilje: Novinari, a posebno novinarke, izloženi su brutalnim online prijetnjama i mizoginim napadima koji uglavnom ostaju neprocesuirani.

Studija  predlaže rješenja u fomi zakonodavne reforme, prvenstveno kroz izmjene krivičnih zakona kako bi se napadi na novinare normirali kao posebna krivična djela te uvođenje anti-SLAPP mehanizama koji bi sudovima omogućili rano odbacivanje zloupotrijebljenih tužbi. Također, predlaže se usvajanje sveobuhvatne strategije za zaštitu novinara, jačanje mreže institucionalnih kontakt-tačaka u tužilaštvima i policiji, formiranje specijaliziranih jedinica za istrage te vođenje transparentne javne evidencije svih napada radi prepoznavanja obrazaca ugrožavanja sigurnosti. Uz to, rješenja uključuju osiguravanje sistemske pravne, finansijske i psihološke pomoći za žrtve, dok se od medijskih redakcija zahtijeva uvođenje internih sigurnosnih protokola, provođenje redovnih obuka o digitalnoj sigurnosti i prepoznavanje specifičnih rizika poput online uznemiravanja i rodno zasnovanog nasilja. Konačno, naglašava se važnost dekriminalizacije klevete, zaštite radnih prava novinara te stalne javne promocije medijskih sloboda kako bi se stvorilo sigurno i poticajno okruženje za rad medija u Bosni i Hercegovini.

Studija je proizvedena u okviru projekta „Zaštita slobode izražavanja i slobode medija u Bosni i Hercegovini (PRO-FREX)“ koji se provodi kroz zajednički program Evropske unije i Vijeća Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“, kao i projekta Vijeća Evrope „Unapređenje integriteta informacijskog prostora u Bosni i Hercegovini“ koji se finansira u okviru Akcionog plana Vijeća Evrope za Bosnu i Hercegovinu za period 2026-2029. , a u cjelosti je možete pročitati ovdje.