URL: https://www.coe.int/en/web/cpt/about-the-cpt_HR

CPT ukratko

"CPT ukratko"

 Europska konvencija o spriječavanju mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja

 Standardi CPT-a

Sprečavanje zlostavljanja osoba lišenih slobode u Europi

CPT organizira posjete mjestima na kojima borave osobe lišene slobode da bi ocijenio kako se s njima postupa. Neka od tih mjesta su zatvori, centri za maloljetnike, policijske stanice, centri u kojima se drže imigranti lišeni slobode, psihijatrijske bolnice, domovi socijalne skrbi itd. 

Izaslanstva CPT-a imaju neograničen pristup mjestima na kojima borave osobe lišene slobode i pravo neograničenog kretanja unutar takvih mjesta. S osobama lišenima slobode razgovaraju nasamo i slobodno komuniciraju sa svakim tko im može dati informacije.

Nakon svakog posjeta CPT šalje podrobno izvješće dotičnoj državi. To izvješće sadrži nalaze CPT-a i njegove preporuke, primjedbe i zahtjeve za informacijama. CPT također traži podroban odgovor na pitanja postavljena u svom izvješću. Ta su izvješća i odgovori dio trajnog dijaloga s dotičnim državama.

Puni je naziv CPT-a Europski odbor za spriječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja. Ovo naglašava dvije važne značajke: prvo, CPT je, po području koje pokriva, europski; i, drugo, on ne pokriva samo „mučenje“ nego i cijeli raspon situacija koje bi mogle predstavljati „nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje“.

Sustav posjeta

Posjete obavljaju izaslanstva u kojima se obično nalazi nekoliko članova CPT-a, a prate ih članovi tajništva Odbora, te, ako je potrebno, stručnjaci i prevoditelji.

Izaslanstva CPT-a posjećuju države ugovornice u određenim vremenskim razmacima (obično jednom svake četiri godine), ali po potrebi mogu organizirati i dodatne "ad hoc" posjete. 

Odbor mora određenu državu obavijestiti o tome da namjerava obaviti posjet. Nakon te obavijesti, izaslanstvo CPT-a može u svako doba otići na bilo koje mjesto u toj državi na kojemu bi osobe mogle biti lišene slobode. 

Suradnja i povjerljivost

Načela suradnje i povjerljivosti ugrađena su u međunarodni ugovor kojim je CPT osnovan.  

  • Suradnja s nacionalnim vlastima u srcu je rada CPT-a, jer je cilj zaštiti osobe lišene slobode, a ne osuditi države za zloporabe.
  • Povjerljivost je još jedna značajka rada CPT-a: nalazi Odbora, njegova izvješća i odgovori vlada u načelu su povjerljivi. Ipak, jako je puno informacija o radu CPT-a u javnoj domeni.

Objavljivanja

  • Sama država može zatražiti objavljivanje izvješća CPT-a zajedno sa svojim odgovorom. Do sada je većina država odabrala objavljivanje tih dokumenata.
  • Ako država ne surađuje ili odbije popraviti situaciju u svjetlu preporuka CPT-a, Odbor može odlučiti dati izjavu za janost.
  • Uz to, CPT sastavlja opće izvješće o svojim aktivnostima, koje se objavljuje jednom godišnje.

Struktura CPT-a

  • Članovi CPT-a neovisni su i nepristrani stručnjaci s različitim obrazovanjem i iskustvom, uključujući pravnike, liječnike i specijaliste za zatvorske ili policijske stvari. 
  • Odbor ministara Vijeća Europe bira jednog člana u odnosu na svaku državu članicu. Članovi obavljaju svoju dužnosti kao pojedinci (tj. ne predstavljaju državu u odnosu na koju su bili izabrani). Radi daljnjeg jamstva neovisnosti, članovi ne posjećuju državu u odnosu na koju su izabrani.
  • Tajništvo CPT-a sastavni je dio Vijeća Europe.

Pozadina

  • CPT je osnovan Europskom konvencijom za spriječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, koja je stupila na snagu 1989. godine.
  • Ona se nadograđuje na članak 3. Europske konvencije o ljudskim pravima koji propisuje da „nitko neće biti podvrgnut mučenju ili nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju“.
  • CPT nije istražno tijelo, ali osigurava ne-sudski preventivni mehanizam za zaštitu osoba lišenih slobode od mučenja i drugih oblika zlostavljanja. On tako nadopunjava sudski rad Europskog suda za ljudska prava. 

Ratifikacija

  • Konvenciju je ratificiralo 46 država članica Vijeća Europe.
  • Konvencija je otvorena za potpis državama članicama Vijeća Europe. Odbor ministara Vijeća Europe može pozvati bilo koju državu koja nije članica ove organizacije da pristupi Konvenciji.