Back

Evropski sud za ljudska prava potvrdio presudu u predmetu Delfi AS vs Estonija

Sarajevo, Bosna i Hercegovina 23/06/2015
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page
  • Imprimer en PDF
Evropski sud za ljudska prava potvrdio presudu u predmetu Delfi AS vs Estonija

Evropski sud za ljudska prava potvrdio je 16. juna presudu u predmetu Delfi AS vs Estonija u korist Estonije, a nakon žalbe internetskog portala Delfi. Estonski portal Delfi u matičnoj je zemlji osuđen za klevete objavljenje na njihovim stranicama, ali u korisničkim komentarima. Evropski sud za ljudska prava je 2013. godine donio presudu prema kojoj je Delfi odgovoran za komentare posjetilaca. Nakon suđenja Delfi je uložio žalbu Europskom sudu za ljudska prava u nadi da će presuda biti odbačena. Međutim, taj je Sud donio prilično iznenađujuću odluku i presudio – estonski news portal smatra se odgovornim za sadržaj anonimnih i klevetničkih komentara svojih čitatelja.

Iako su se Estonci pozvali na Europsku konvenciju o ljudskim pravima i govora koju ona jamči, Sud im u ovom slučaju nije bio naklonjen. Donesena presuda prije svega osuđuje ekstremne izljeve mržnje objavljene u komentarima na tom portalu, ali i nedostatne mjere s njihove strane što se tiče moderiranja komentara i brisanja onih utuživih.

Pravni stručnjaci kažu da ovaj slučaj neće promijeniti prasku Europskih sudova, niti zahtijeva izmjenu zakonodavstva bilo koje zemlje unutar EU. Međutim, ovakva odluka Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava ima određenu težinu i mogla bi utjecati na sve buduće sudske slučajeve slične naravi.

Protiv kažnjavanja medija za govor mržnje anonimno napisan u komentarima na njihove vijesti ustala je i organizacija Media Legal Defence Initiative, koja smatra da je navedena presuda u suprotnosti s praksama i zakonima Europske unije.

"Komentari korisnika su važni. Oni omogućuju debatu o stvarima od javnog interesa i postali su integralni dio internetskih medija. Postanu li odgovorne za korisničke komentare to će imati velik utjecaj na slobodu govora", navodi MLDI u svom priopćenju.

Internet portal je odgovoran za uvredljive komentare posjetilaca portala

Evropski sud za ljudska prava donio je 2013. godine presudu kojom se utvrđuje odgovornost internet portala za uvredljive komentare postavljene ispod članka. Podnosilac žalbe Sudu u Strazburu, Delfi AS, društvo sa ograničenom odgovornošću registrovano u Estoniji, je vlasnik jednog od najvećih internet news portala u Estoniji. U januaru 2006 godine. Delfi je objavio članak o trajektnoj kompaniji. U članku se diskutovalo o odluci društva da promijeni rutu po kojoj su trajekti vozili do pojedinih ostrva, što je dovelo do pucanja leda u dijelovima zemlje gdje su u bliskoj budućnosti trebali biti izgrađeni ledeni putevi. Kao posljedica toga, otvaranje ovih puteva – jeftinije i brže veze sa ostrvima u poređenju sa prevozom trajektom, bilo je odgođeno za nekoliko sedmica. Ispod članka, čitaoci portala su bili u mogućnosti pristupiti komentarima drugih korisnika sajta. Mnogi čitaoci su pisali krajnje uvredljive ili prijeteće poruke o trajekt operatoru i vlasniku kompanije.

Pravo na postavljanje komentara i pravo na slobodu izražavanja

Vlasnik trajektne kompanije tužio je Delfi u aprilu 2006. godine i uspješno dobio presudu u junu 2008. godine. Estonski sud je utvrdio kako su komentari bili klevetnički, te da je Delfi odgovoran za njih. Vlasniku trajektne kompanije dosuđena je naknada štete u iznosu od 5.000 kruna (oko 320 EUR). Vrhovni sud Estonije odbio je žalbu Delfi kompanije u junu 2009. godine. Estonski sudovi su naročito odbili argument portala da je prema EU Direktivi 2000/31/EC o elektroničkoj trgovini, njegova uloga kao davatelja internetskih usluga ili društva za hosting, bila samo tehnička, pasivna i neutralna, utvrdivši kako je portal imao kontrolu nad objavljivanjem komentara.

Delfi se žalio na odluku estonskih sudova Evropskom sudu za ljudska prava, pozivajući se na Član 10 – Sloboda izražavanja, Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Žalba je podnijeta Sudu u Strazburu u decembru 2009. godine.

Evropski sud za ljudska prava je odlučujući po žalbi portala Delfi jednoglasno utvrdio da nije prekršen Član 10 – Sloboda izražavanja, Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

„Slučaj se odnosi na odgovornost internet portal za uvredljive komentare koji su bili postavljeni od strane čitalaca ispod jednog od članaka. Portal se žalio kako je time što je utvrđena njegova odgovornost za komentare, povrijeđeno njegovo pravo na slobodu izražavanja. Sud smatra da je utvrđivanje odgovornosti portala od strane estonskih sudova bilo opravdano i proporcionalno ograničenje u pogledu prava portala na slobodu izražavanja, naročito, zbog toga što su komentari bili izrazito uvredljivi, portal nije spriječio da komentari postanu javni, profitirao je njihovim postojanjem, dozvolio njihovim autorima da ostanu anonimni, a kazna izrečena od strane estonskih sudova nije bila neumjerena“, stoji u presudi Evropskog suda za ljudska prava.

Argumenti Evropskog suda za ljudska prava

Pri donošenju presude, Evropski sud za ljudska prava je cijenio sljedeće argumente i kriterijume:

Na prvom mjestu, Sud je cijenio argument Delfija da EU Direktiva 2000/31/EC, prenijeta u estonski zakon, ograničava njegovu odgovornost za klevetničke komentare njegovih čitalaca. Sud je cijenio da je na nacionalnim sudovima da riješe pitanja tumačenja domaćeg zakona, te da se ne radi o pitanju koje potpada pod EU zakone. Nacionalni sudovi su se oslanjali na odredbe zakona o parničnom postupku kako bi utvrdili odgovornost Delfija i sankcionirali ga. Uplitanje u pravo portala na slobodu izražavanja bilo je zakonito i u skladu sa zahtjevom Konvencije “propisano zakonom”.

Sud u Strazburu dalje navodi kako Član 10 – Sloboda izražavanja, Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, dozvoljava državama članicama miješanje u slobodu izražavanja u svrhu zaštite reputacije osobe, sve dok je miješanje proporcionalno okolnostima. Esencijalno pitanje je bilo da li je miješanje proporcionalno, s obzirom na činjenično stanje. U ocjeni ovog pitanja, Sud je cijenio 4 ključna pitanja. Na prvom mjestu, kontekst postova. Komentari su bili uvredljivi, prijeteći i klevetnički. S obzirom na prirodu slučaja, kompanija je trebala očekivati uvredljive postove, te primjeniti dodatni stepen opreza kako bi izbjegla odgovornost za štetu nanesenu ugledu pojedinca.

Drugo, koraci preduzeti od strane Delfija kako bi se spriječilo objavljivanje klevetničkih komentara. Web stranica na kojoj je objavljen članak napomenula je da su autori komentara odgovorni za za njihov sadržaj, te da prijeteći i uvredljivi komentari nisu dopušteni. Web stranica je također automatski brisala postove koji su sadržavali serije vulgarnih riječi, a korisnici su mogli reći administratorima za uvredljive komentare klikom na jedno dugme, što bi dovelo do brisanja komentara. Međutim, upozorenja nisu spriječila veliki broj uvredljivih komentara, niti su oni blagovremeno uklonjeni pomoću automatskog filtriranja riječi ili sistema notice-and-take-down.

Anonimnost ne isključuje odgovornost

Da li su stvarni autori komentara odgovorni za njih? U načelu, vlasnik trajektne kompanije mogao je pokušati tužiti određene autore uvredljivih postova umjesto Delfija. Međutim, identitet autora bi bilo izuzetno teško utvrditi, jer su čitaoci ostavljali komentare bez prijavljivanja pod svojim imenom. Stoga, mnogi od postova su bili anonimni. Utvrđivanje Delfija pravno odgovornim za komentare je bilo praktično, ali i razumno, budući da je portal stekao finansijsku dobit zbog komentara.

Naposlijetku, Sud se osvrnuo na posljedice utvrđivanja odgovornosti Delfija. Sankcije koje su estonski sudovi izrekli kompaniji su bile relativno male. Delfiju je bila izrečena kazna u iznosu od 320 EUR, a sudovi nisu dali nikakva uputstva kako bi portal trebao štiti prava trećih lica u budućnosti, na način koji bi mogao ograničiti slobodu govora.

Imajući u vidu sve ove stavke, Evropski sud za ljudska prava je utvrdio da je utvrđivanje Delfija odgovornog za komentare bilo opravdano i proporcionalno miješanje u njegovo pravo na slobodu izražavanja. Shodno tome, nije bilo kršenja Člana 10 – Sloboda izražavanja, Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.


national pages national pages

Take HELP online courses!

Free Course Registration

news archive news archive

Looking for news from 2014?

Get the feed here!