Back Srbija: Nekažnjivost za ratne zločine, diskriminacija i nedostatak medijskih sloboda ugrožavaju progres u oblasti zaštite ljudskih prava

Poseta Izveštaj
Strazbur 08/07/2015
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page
  • Imprimer en PDF
Romsko naselje u Beogradu, Srbija

Romsko naselje u Beogradu, Srbija

Pročitajte izveštaj

„Srbija mora više da uradi na rešavanju zaostavštine iz prošlosti, da unapredi borbu protiv diskriminacije, te da uspostavi bezbedno medijsko okruženje,” rekao je Nils Muižnieks, Komesar Saveta Evrope za ljudska prava, prilikom objavljivanja izveštaja o poseti toj zemlji, koju je obavio u periodu od 16. do 20. marta 2015.

Uporna nekažnjivost za određene oblike teških kršenja ljudskih prava negativno deluje na pravdu i trajni mir u regiji. „Srbija bi trebalo hitno da se pozabavi ovom situacijom, naročito time što će da ojača Kancelariju specijalnog tužioca za ratne zločine, te da da garantuje delotvornu zaštitu svedoka, i da obezbedi da sve žrtve teških kršenja ljudskih prava imaju efektivan pristup pravdi i potpunim i efektivnim reparacijama. Potrebni su i dodatni napori da se reše do sada nerešeni slučajevi nestalih lica u Srbiji i u regiji.”

Skoro 90.000 prisilno raseljenih lica u Srbiji – a među njima je i 23.000 Roma sa Kosova* – i dalje traži trajna rešenja „Većina njih živi u uslovima koji su ozbiljno ispod standarda, a mnogi Romi i dalje nemaju pristup adekvatnom stambenom smeštaju i kvalitetnom obrazovanju. Mada su se poduzimale neke vrlo bitne mere u obezbeđivanju sistematičnog upisa u matične knjige rođenih i izdavanja ličnih dokumenata Romima, nekih 3.800 i dalje su apatridi ili su izloženi riziku da postanu apatridi, a time su i bez osnovnih socijalnih i ekonomskih prava. Srbija bi trebalo da udvostuči napore koje ulaže da reši ova dugotrajna pitanja. Korak unapred bilo bi i da se pristupi međunarodnim ugovorima Saveta Evrope o državljanstvu i apatridstvu.”

Pozdravljajući unapređenje okvira za brobu protiv diskriminacije u Srbiji, Komesar poziva vlasti da na sve zločine iz mržnje primene stroge sankcije sa odvraćajućim efektom, čime se sprečava njihovo ponavljanje. Isto tako, preporučuje da se državnim strukturama za zaštitu ljudskih prava obezbede svi potrebni resursi i podrška, uz puno poštovanje njihove nezavisnosti.

Lica sa invaliditetom i dalje trpe diskriminaciju i visok nivo nezaposlenosti. I dalje postoje ozbiljni problemi u vezi sa brojnim licima sa psihosocijalnim poteškoćama, uključujući i decu, koja se čuvaju u velikim ustanovama za socijalnu zaštitu. „Vlasti bi trebalo da ubrzaju proces deinstitucionalizacije i da pružaju usluge u zajednici. Trebalo bi i da se izmene zakoni, da bi se izbeglo oduzimanje poslovne sposobnosti licima sa invaliditetom, te da se obezbedi da ta lica imaju punu poslovnu sposobnost, ravnopravno sa drugima, u svim aspektima života.”

I žene i dalje diskriminišu u brojnim poljima i suočavaju se sa do sada neviđenim nivoom nasilja u porodici. „U prva tri meseca 2015. godine, 26 žena su ubili njihovi partneri, što je skoro isti broj kao i 2014. godine, a vše od pola broja žena ubijenih tokom 2013. Srbija mora da obezbedi da dela nasilja nad ženama, uključujući i nasilje u porodici, ne prolaze nekažnjeno, te da se izvršiocima nametnu kazne koje deluju odvraćajuće. Potrebno je i da se prikupljaju detaljni podaci o rodno zasnovanom nasilju, da bi se ocenili ukorenjeni razlozi za ovu pojavu i da bi se protiv nje uspešnije borilo.”

Bilo je napretka u zaštiti i promovisanju ljudskih prava LGBTI populacije, što se naročito odražava na osnaženje dijaloga i saradnje ove zajednice sa vlastima. Međutim, i dalje postoje homofobija i diskriminacija, naročito na radnom mestu, i to je nešto čime bi vlasti trebalo da se bave.

I na kraju, Komesar pozdravlja jačanje zakonodavnog okvira koji se bavi medijskim slobodama, ali je i dalje ozbiljno zabrinut izuzetno polarizovanim i politizovanim okruženjem u kojem mediji u Srbiji danas deluju. Time se ozbiljno potkopava konkretan napredak u ovom polju. „Političari moraju da se suzdrže od zapaljivih izjava protiv novinara i drugih oblika pritiska na medije, koji dovode do autocenzure i koji obeshrabruju novinare u obavljanju svoje značajne uloge obavještavanja javnosti.” Komesar preporučuje, isto tako, da se ubrzaju istrage ubistava troje novinara u periodu između 1994 i 2001. godine, te da se obezbedi da svi odgovorni budu izvedeni pred lice pravde.

* Svako spominjanje Kosova, bilo njegove teritorije, institucija ili stanovništva, će da se shvati potpuno u saglasnosti sa Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija br. 1244 (1999.) i bez prejudiciranja statusa Kosova.