Назад Sudijski dani 2026 ukazali na prioritete za budućnost srpskog pravosuđa

Sudijski dani 2026 ukazali na prioritete za budućnost srpskog pravosuđa

Veća doslednost sudske prakse, jača zaštita ljudskih prava i nastavak reforme pravosuđa istaknuti su kao ključni prioriteti na Godišnjoj konferenciji sudija Republike Srbije – Sudijski dani 2026, koja je okupila srpske i evropske sudije na savetovanju o budućem razvoju pravosudnog sistema Srbije.

Tokom dvodnevne konferencije, učesnici su razgovarali o različitim pitanjima sa kojima se suočava pravosuđe u Srbiji, kroz plenarna zasedanja i specijalizovane panele iz oblasti krivičnog, građanskog i upravnog prava. Posebna pažnja posvećena je troškovima krivičnog postupka, gde su eksperti Saveta Evrope predstavili evropske standarde i uporednu praksu usmerene na sprečavanje procesnih zloupotreba i jačanje pravne sigurnosti. U diskusijama je takođe istaknut značaj dosledne primene procesnih pravila i usklađene sudske prakse u poboljšanju efikasnosti i predvidljivosti sudskih postupaka.

Učesnici su istakli važnost dijaloga između sudova, razmene mišljenja među kolegama i dosledne primene evropskih standarda kao suštinskih alata za jačanje pravne sigurnosti, poverenja javnosti u pravosuđe i efikasne zaštite ljudskih prava.

Otvarajući konferenciju, šef Kancelarije Saveta Evrope u Beogradu, Janos Babity, pohvalio je napredak Srbije u reformi pravosuđa, ističući pritom da su dalja unapređenja i dalje neophodna. On je naglasio značaj pune primene mišljenja Venecijanske komisije u budućim zakonodavnim reformama, ocenivši da je nezavisnost pravosuđa jedan od temelja demokratskog upravljanja i efikasne zaštite ljudskih prava.

Svake godine, sudije Evropskog suda za ljudska prava učestvuju u Sudijskim danima kako bi učestvovali u dijalogu sa kolegama iz Srbije. Obraćajući se učesnicima, sudija ESLJP Joanis Ktistakis naglasio je ključnu ulogu nacionalnih sudova u primeni Evropske konvencije o ljudskim pravima, istakavši da je dijalog između domaćih sudova i Strazbura postao sve važniji u savremenom pravnom okruženju.

Sudija Ktistakis i sudija Mateja Durovic kasnije su direktno razgovarali sa sudijama iz Srbije o pravu na dom i uticaju prakse Evropskog suda za ljudska prava na nacionalnu sudsku praksu, pružajući uvid u najnovija pravna shvatanja i tumačenja Suda.

Tradicionalno organizovana svake godine, konferencija „Sudijski dani“ okuplja vodeće sudije, pravne eksperte i međunarodne partnere u Vrnjačkoj Banji 21. - 22. maja 2026. godine.

Konferencija je održana uz podršku Evropske unije i Saveta Evrope kroz projekat „Jačanje pravne kulture u Srbiji i kapaciteta pravosudnih saveta“ i projekat „Jačanje zaštite ljudskih prava u Srbiji“,  koji se sprovode u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Saveta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku III“.


 

Vrnjačka Banja 21-22. maj 2026.
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page

Projekat „Unapređivanje zaštite ljudskih prava u Srbiji“ je osmišljen da omogući i doprinese zaštiti ljudskih prava u Srbiji od strane domaćih pravosudnih organa u skladu sa evropskim standardima ljudskih prava.

Projekat se sprovodi u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Saveta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“  u periodu od 2023. do 2026. godine.

 

Кoji je cilj projekta? 

Glavni cilj projekta je da osigura nosiocima prava u Srbiji da uživaju prava u skladu sa evropskim standardima ljudskih prava, i ostvaruju dobrobit od visokokvalitetnih usluga koje pruža pravosudni sistem.

 

Ko su korisnici projekta?

  • Pravosudne institucije i budući pravni stručnjaci u Srbiji imaće korist od projekta kroz pristup obukama i resursima za unapređivanje njihovih sposobnosti da postupaju u predmetima koji se tiču ljudskih prava i izvršavaju presude Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP).
  • Građani Srbije imaće korist od projekta kroz bolju zaštitu njihovih ljudskih prava na domaćem nivou.
  • Pravosudna akademija, zastupnik pred Evropskim sudom za ljudska prava, pravni fakulteti, Ministarstvo pravde, Ustavni sud, Vrhovni sud, Vrhovno javno tužilaštvo i Ministarstvo za evropske integracije, imaće korist od projekta kroz pristup ekspertizi Saveta Evrope i kroz podršku njihovim institucionalnim/ administrativnim aktivnostima za unapređivanje kapaciteta.

 

Kako se sprovodi projekat?

  • kroz konferencije/aktivnosti za unapređivanje kapaciteta/okrugle stolove/upućivanje (budućih) pravnih stručnjaka radi proširivanja znanja
  • kroz omogućavanja dijaloga između pravosudnih institucija i drugih zainteresovanih strana radi što usklađenije primene standarda iz Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP) na domaćem nivou
  • kroz uređivanje/regulisanje izvršenja presuda ESLJP, projekat će uključiti aktivnosti jačanja kapaciteta, ekspertske procene zakona i aktivnosti za podizanje svesti sa fokusom na proces izvršenja i njegov značaj u zaštiti domaćih ljudskih prava
  • projekat se oslanja na dobru praksu i rezultate saradnje iz prethodne dve faze programa: projekata „Podrška efikasnim pravnim sredstvima i uzajamnoj pravnoj pomoći“  (2016 – 2019) i „Jačanje efikasnih pravnih sredstava za sprečavanje kršenja ljudskih prava u Srbiji“ (2019 – 2022)

 

Koje rezultate očekujemo?

  • mehanizam za izvršenja presuda ESLJP je osnažen, kao i položaj zastupnika pred Evropskim sudom za ljudska prava, kao de facto koordinatora procesa izvršenja na domaćem nivou  
  • kapacitet (budućih) pravnih stručnjaka za zaštitu i unapređenje ljudskih prava kroz primenu EKLJP I sudske prakse ESLJP u svakodnevnom radu je osnažen

 

Koliki je budžet projekta?

The total budget of the action is 1 000 000 EUR.

The budget allocated to the overall Horizontal Facility programme amounts to ca. 41 million EUR (85% funded by the European Union, 15% by the Council of Europe).

 

Kako da dobijemo više informacija?

 

O programu Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku

„Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku” je zajednička inicijativa Evropske unije i Saveta Evrope koja omogućava korisnicima na Zapadnom Balkanu i Turskoj da ispune svoje reformske planove i programe u oblasti ljudskih prava, vladavine prava i demokratije i da se usklade sa evropskim standardima, što je takođe prioritet u procesu proširenja EU.