Назад Izveštaj Zaštitnika građana poziva na nastavak aktivnosti na jačanju odgovora na trgovinu ljudima

Izveštaj Zaštitnika građana poziva na nastavak aktivnosti na jačanju odgovora na trgovinu ljudima

Treći izveštaj o trgovini ljudima u Srbiji ukazuje na napredak u odgovoru Srbije na trgovinu ljudima, istovremeno izdvajajući oblasti u kojima su potrebne dalje aktivnosti kako bi se unapredili identifikacija i zaštita žrtava i krivično gonjenje učinilaca. Izveštaj, koji je predstavio Zoran Pašalić, zaštitnik građana Republike Srbije i nacionalni izvestilac u oblasti trgovine ljudima, sadrži 43 preporuke usmerene na unapređenje odgovora na trgovinu ljudima.

Predstavljanje izveštaja okupilo je relevantne aktere u oblasti borbe protiv trgovine ljudima iz institucija, civilnog društva i međunarodnih organizacija kako bi razgovarali o nalazima izveštaja i prioritetima za jačanje odgovora na trgovinu ljudima.

Izveštaj ukazuje na neke od pozitivnih pomaka tokom 2025. godine, uključujući usvajanje novog Zakona o sprečavanju i suzbijanju trgovine ljudima i zaštiti žrtava, povećanje broja prijava sumnje na trgovinu ljudima i broja formalno identifikovanih žrtava, kao i jačanje stručnih i tehničkih kapaciteta. Tokom 2025. godine formalno je identifikovano 75 žrtava – najviše u posmatranom sedmogodišnjem periodu.

„Usvajanje novog zakona u oblasti borbe protiv trgovine ljudima predstavlja pozitivnu prekretnicu u jačanju zaštite žrtava u Srbiji. Njegova efikasna primena zahtevaće nastavak zajedničkih napora i snažnu saradnju institucija, civilnog društva i međunarodnih partnera kako bi se osiguralo da žrtve budu identifikovane i zaštićene u najranijoj mogućoj fazi“, rekao je Nenad Simić, nacionalni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Evgenija Jakumopulu, vršiteljka dužnosti šefa Kancelarije Saveta Evrope u Beogradu, pozdravila je objavljivanje trećeg izveštaja i naglasila značaj kontinuiranog nezavisnog praćenja za jačanje odgovora Srbije na trgovinu ljudima.

„Nezavisno praćenje ima ključnu ulogu u prepoznavanju nedostataka, merenju napretka i jačanju odgovora na trgovinu ljudima zasnovanog na ljudskim pravima i usmerenog na žrtve. Usvajanje novog zakona u oblasti borbe protiv trgovine ljudima predstavlja značajno dostignuće. Nalazi i preporuke Nacionalnog izvestioca, zajedno sa praćenjem koje sprovodi GRETA, sada mogu doprineti tome da se ostvareni napredak pretoči u efikasnu primenu zakona i snažniju zaštitu žrtava“, rekla je Jakumopulu.

Izveštaj takođe ukazuje na preostale izazove u otkrivanju i krivičnom gonjenju slučajeva trgovine ljudima, kao i u jačanju zaštite žrtava. Istovremeno, njegovi nalazi i preporuke biće uzeti u obzir prilikom izrade Akcionog plana za period 2027–2029. godine, zajedno sa novim preporukama proisteklim iz četvrtog kruga evaluacije Srbije koju sprovodi GRETA.

Događaj je organizovan u okviru projekta „Jačanje borbe protiv trgovine ljudima u Srbiji“, koja se sprovodi u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Saveta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“.


 

Beograd 25. septembar 2026.
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page

Projekat „Jačanje borbe protiv trgovine ljudima u Srbiji“ ima za cilj unapređenje prevencije trgovine ljudima, identifikacije i zaštite žrtava trgovine ljudima, krivičnog gonjenja i  presuda krijumčarima, kao  i pristup pravnim lekovima za žrtve trgovine ljudima.

Sprovodi se u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Saveta Evrope „Horizontal Facility  za Zapadni Balkan i Tursku“, koji se sprovodi od 2023. do 2026. godine.


Šta su ciljevi projekta?

Podrška sprovođenju preporuka koje su rezultat praćenja primene Konvencije Saveta Evrope o borbi protiv trgovine ljudima od strane Srbije i primene Strategije EU o borbi protiv trgovine ljudima 2021-2025, jačanjem kapaciteta javnih institucija, praktičara i organizacija civilnog društva da spreče trgovinu ljudima i zaštite žrtve.


Ko su korisnici projekta?

  • Ministarstvo unutrašnjih poslova - Kancelarija za koordinaciju aktivnosti za borbu protiv trgovine ljudima, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja - Inspektorat za rad, Centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima, Ministarstvo prosvete, Zaštitnik građana, Ministarstvo pravde, Pravosudna akademija, tužilaštvo i advokatske komore
  • organizacije civilnog društva
  • sindikati, agencije za zapošljavanje
  • žrtve trgovine ljudima i osobe u riziku (deca, žene, Romi)


Kako se sprovodi projekat?

  • projekat se bavi jačanjem kapaciteta za identifikaciju i istragu  trgovine ljudima,  kao i  za odgovor na  potrebe žrtava i osoba u riziku
  • obezbeđuje ekspertizu, praktične alate i vodiče, vršnjačku razmenu
  • primenjuje se  multisektorska saradnja između ključnih institucija za borbu protiv trgovine ljudima i organizacija civilnog društva, kao i pristup Saveta Evrope zasnovan na ljudskim i dečijim pravima, koji je rodno osetljiv
  • nadovezuje se na rezultate prethodne dve faze programa Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku - projekat  „Sprečavanje i borba protiv trgovine ljudima u Srbiji“ (2016 – 2019) i projekat „Sprečavanje i borba protiv trgovine ljudima u Srbiji" (2019 – 2022).


Koje rezultate očekujemo?

  • poboljšano praćenje i izveštavanje o trgovini ljudima
  • poboljšan pristup pravdi i pravnim lekovima za žrtve trgovine ljudima
  • unapređena prevencija i akcija protiv trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije
  • unapređena prevencija i akcija protiv trgovine decom


Koliki je budžet projekta?

Ukupan budžet projekta je 1 000 000 evra.

Celokupna izdvojena sredstva za „Horizontal Facility“ program iznose oko 41 milion evra (85% od tih sredstava obezbeđuje Evropska unija, dok preostalih 15% obezbeđuje Savet Evrope).


Kako da dobijemo više informacija?


O programu Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku
 

„Horizontal Facility za zapadni Balkan i Tursku” je zajednička inicijativa Evropske unije i Saveta Evrope koja omogućava korisnicima na Zapadnom Balkanu i u Turskoj da ispune svoje reformske agende u oblasti ljudskih prava, vladavine prava i demokratije i da se usklade sa evropskim standardima, što je takođe prioritet u procesu proširenja EU.