Back

Komitet za borbu protiv mučenja Vijeća Evrope objavljuje izvještaj o svojoj posjeti Bosni i Hercegovini obavljenoj 2019. godine

Komitet za sprečavanje mučenja i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) Vijeća Evrope objavio je danas izvještaj o periodičnoj posjeti obavljenoj od 11. do 21. juna 2019. godine, zajedno sa odgovorom bosanskohercegovačkih vlasti.
14/09/2021
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page
  • Imprimer en PDF
Komitet za borbu protiv mučenja Vijeća Evrope objavljuje izvještaj o svojoj posjeti Bosni i Hercegovini obavljenoj 2019. godine

Izvještaj navodi da je delegacija CPT-a zaprimila brojne navode o fizičkom i psihološkom zlostavljanju pritvorenih lica od strane policijskih službenika Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH). Ozbiljnost navoda o zlostavljanju (na pr., falaka, silovanje pendrekom, simulirana smaknuća pištoljem) mogla bi, prema mišljenju CPT-a, dovesti do mučenja. Navodno zlostavljanje sastojalo se od udaraca šakom i nogom, te udaraca pendrekom, bejzbolskom palicom, komadima drveta i električnim kablovima. Ove povrede nanosili su krim inspektori sa pretpostavljenom namjerom prisiljavanja osumnjičenika za činjenje krivičnih djela da priznaju krivično djelo, te pripadnici specijalnih interventnih jedinica u momentu hapšenja. U izvještaju je primijećen manji broj primljenih navoda o policijskom zlostavljanju u Republici Srpskoj (RS) nego što je to bio slučaj 2012. i 2015. godine.

zagovara poduzimanje oštrih mjera kako bi se promovisala promjena načina rada policijskih službenika Kantona Sarajevo i Hercegovačko-neretvanskog kantona, te federalnih policijskih službenika. To zahtijeva, između ostalog, usvajanje mjera kao što su moderne metode krivičnih istraga i uvođenje sistema audio i video snimanja policijskih intervjua, kao i garancije da medicinski pregledi osumnjičenika za počinjena krivična djela u policijskom pritvoru budu obavljena temeljito i uz poštovanje principa povjerljivosti.

Pored toga, u izvještaju je zabilježeno da istrage navodnih zlostavljanja koja su počinili policijski službenici nisu učinkovite jer se ne poduzimaju promptno niti temeljito, a tijela koja obavljaju istrage ne mogu se smatrati nepristrasnim i nezavisnim.

U pogledu učinkovitosti mjera zaštite protiv policijskog zlostavljanja, CPT je još jednom ustanovio da se pravo na advokata i dalje otvoreno zanemaruje od strane policijskih službenika, te da je pristup ljekaru i dalje neučinkovit, osim u slučajevima potrebe za hitnom pomoći.

U kazneno popravnim zavodima Sarajevo i Mostar, CPT je ponovo ustanovio postojanje anahronističkog i restriktivnog režima koji se nameće pritvorenicima (na pr., osobe se drže u ćelijama dulje od 23 sata dnevno a ženama se samo nudi neredovan pristup prostorima za dnevnu šetnju i tuševima). Nadalje, pružanje zdravstvene zaštite i propisi o zdravstvenoj zaštiti su loši, a zatvorsko osoblje i dalje pribjegava neformalnim načinima korištenja sredstava obuzdavanja i discipliniranja u svrhu kažnjavanja zatvorenika.

Nasuprot tome, u Kazneno popravnom zavodu Banja Luka CPT je ustanovio poboljšanje atmosfere između osoblja i lica u zatvoru u poređenju sa ranijim posjetama.

Izvještaj pozdravlja otvaranje Specijalne bolnice za forenzičku psihijatriju Sokolac i traži pojašnjenja u pogledu smještaja forenzičkih pacijenata iz različitih dijelova zemlje u ovoj bolnici. U pogledu susjedne civilne psihijatrijske bolnice na Sokocu (Specijalna bolnica za psihijatriju), CPT preporučuje poduzimanje mjera kako bi se stabilizovala finansijska situacija u kojoj se ova bolnica nalazi. Takođe daje i niz preporuka za obje bolnice kako bi se ublažio tjeskoban i bezličan izgled odjeljenja u kojima se nalaze pacijenti, kako bi se povećao broj osoblja i ponudile psiho-socijalne rehabilitativne aktivnosti, te kako bi se pojačala praktična primjena zakonskih mehanizama zaštite koji prate pristanak pacijenta na liječenje u obje psihijatrijske ustanove.

Što se tiče Doma za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba Stolac, izvještaj daje nekoliko preporuka čiji je cilj unapređenje načina brige o korisnicima usluga i životnih uslova ali još jednom i poziva organe vlasti da uvedu jasan i sveobuhvatan zakonski okvir koji reguliše prisilni smještaj i boravak korisnika u domovima za socijalno zbrinjavanje.

U svom odgovoru, organi vlasti Bosne i Hercegovine pružaju detaljne informacije, posebno o mjerama poduzetim od strane nekoliko policijskih agencija da opreme sobe za intervjuisanje osumnjičenika audio i video opremom za snimanje, kao i da obuče krim inspektore za vođenje istražnih razgovora. U pogledu zatvora, pružene su informacije o mjerama poduzetim inter alia kako bi se unaprijedili materijalni uslovi i režim, te povećao broj osoblja. Slično tome, poduzete su mjere kako bi se renovirale prostorije i povećao broj osoblja u Domu za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba Stolac.