Back

Pravda i pomirenje predugo se čekaju na Balkanu

Human Rights Comment
Strasbourg 09/07/2013
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page
  • Imprimer en PDF
Pravda i pomirenje predugo se čekaju na Balkanu

Više od 20 godina nakon prvog rata u vezi s raspadom Jugoslavije, naslijeđe nasilja još uvijek lebdi nad regijom. 12 200 ljudi se još uvijek vode kao nestali, 423 000 izbjeglica i raseljenih lica još uvijek ne mogu da se vrate u svoje domove, nekih 20 000 ljudi su još uvijek apatridi ili im prijeti opasnost da to postanu, a najmanje 20 000 žena koje su bile izložene seksualnom nasilju u ratu još uvijek treba jaču podršku.

Sve to, u kombinaciji s nekažnjivošću za ratne zločine, ometa pomirenje i ugrožava potpuno uživanje ljudskih prava, demokracije i vladavine zakona.

Mjere za ukidanje nekažnjivosti

Temeljni zahtjev za pomirenje je da se pred lice pravde izvedu oni koji su počinili s ratom povezane zločine, prvenstveno zločine seksualnog nasilja. Pravda je potrebna ne samo da se osigura lična odgovornost onih koji su počinili takva kršenja; neophodna je i da se osigura reparacija za žrtve, koje dodatno trpe nedostatak podrške i potvrdu svoje patnje.

Rad Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY) omogućio je krivčno gonjenje i suđenje visokopozicioniranim vođama umiješanim u ratne zločine. Međutim, zemlje u regiji moraju ojačati napore kako bi se taj rad nastavio na domaćem nivou. Trebalo bi ojačati domaće pravosudne sisteme, uključujući i siseme zaštite svjedoka, da bi im se omogućilo da djelotvornije rade.

Još jedna temeljna stvar je da amnestija, koja vodi do nekažnjivosti za teška kršenja ljudskih prava, nije prihvatljiva, kako su to naglasili Komitet ministara Vijeća Evrope 2011. godine i Evropski sud zaljudska prava u presudi Marguš protiv Hrvatske iz 2012. godine.

Mnogi se još uvijek vode kao nestali, drugi su raseljeni

Prema podacima Međunarodnog komiteta Crvenog krsta/križa, 12 200 ljudi se nakon ratova u bivšoj Jugoslaviji još uvijek vode kao nestali. Države u regiji imaju i moralnu i zakonsku obavezu da unaprijede napore na rješavanju tih slučajeva, kako bi se porodicama I prijateljima nestalih pružila utjeha.

Da bi se to postiglo, neophodna je djelotvorna saradnja između zemalja u regiji. Nedavno je takva saradnja dovela do značajnih rezultata: tijela srpskih civila ekshumirana su iz masovne grobnice u gradu Zadru u Hrvatskoj, a u Sotinu, također u Hrvatskoj, ekshumirane su civilne žrtve srpske okupacije.

Prema podacima UNHCR-a, u regiji još uvijek ima nekih 423000 izbjeglica i raseljenih lica. Za njih se moraju pronaći rješenja, a naročito za one koji žive u kolektivnim centrima. Neki bitni koraci su poduzeti u kontekstu Sarajevskog procesa, koji se tiče pronalaženja trajnih rješenja za izbjeglice. Grade se nove stambene jedinice, uz pomoć Razvojne banke Vijeća Evrope.

Moraju se pronaći rješenja i za 20 000 ljudi u i izvan regije koji su apatridi ili im prijeti opasnost da postanu apatridi, naročito Romi.

Pristup istini

Za pomirenje je neophodna istina. Inicijativa za REKOM, pod vodstvom nevladinih organizacija, koja za cilj ima da utvrdi i predoči činjenice o ratnim zločinima, unaprijedila je među narodima u regiji shvatanje procesa pomirenja. Tokom posljednjih godina mandata Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, veliki dio napora će se usmjeriti na njegov program Outreach, čiji je cilj da među građanima u regiji, a naročito među mladima, unaprijedi svijest o tranzicionoj pravdi. Iskazuje se zabrinutost da proces kasni i da je kod ljudi u regiji, kao rezultat nekih dijelova rada Tribunala, stvoren osjećaj nepravde. Neophodno je da se ovakva pitanja otvoreno razmatraju i da se o njima razgovara kroz Tribunalov program Outreach.

Obrazovni sistemi zemalja u regiji u ovom kontekstu igraju ključnu ulogu. Međutim, na cijelom Balkanu u obrazovanju postoje podjele po etničkim osnovu, što predstavlja ozbiljnu prepreku pomirenju. Regionalni projekat Vijeća Evrope Inkluzivno obrazivanje – ljudska prava, ranjive grupe i manjine predstvlja put ka rješavanju ovog problema.

Regionalni dijalog i saradnja

Nedavno su načinjeni neki vrlo bitni koraci ka djelotvornom dijalogu i pomirenju među državama. U aprilu je srpski predsjednik Nikolić uputio nedvosmisleno izvinjenje za ratne zločine koje su srpske snage izvršile u Srebrenici, rekavši: “Ja klečim i tražim pomilovanje za Srbiju zbog zločina koji je izvršen u Srebrenici. Izvinjavam se za zločine koje je u ime naše države i našeg naroda počinio bilo koji pojedinac iz našeg naroda.”

Isto tako, u januaru je Bosna i Hercegovina sa Srbijom potpisala protokol o saradnji u krivičnom gonjenju ratnih zločina, a u aprilu su Kosovo i Srbija potpisale politički sporazum o sjevernom Kosovu.

Zajednička odgovornost

Jedan od ključnih izazova za društva izašla iz sukoba je da se pozabave prošlošću. Jesu poduzeti neki bitni koraci, ali dosta toga još treba da se uradi. Pomirenje na Balkanu mora doći kroz pravdu, odnosno kroz djelotvornu istragu i krivično gonjenje ratnih zločina i osiguravanje adekvatne reparacije za sve žrtve rata. To se više ne može odgađati – na državnim vladama je da pojačaju napore na tome.

Nils Muižnieks

Posjetite komesarov tematski website o posljeratnoj pravdi i pomirenju u regiji bivše

Jugoslavije