Назад Srbija: Vlasti treba da osiguraju bezbednost demonstranata i poboljšaju radno okruženje za civilno društvo i branioce ljudskih prava

Gore levo: sastanak sa Ivicom Dačićem, potpredsednikom Vlade i ministrom unutrašnjih poslova. Gore desno: sastanak sa Zoranom Pašalićem, zaštitnikom građana. Dole levo: sastanak sa civilnim društvom. Dole desno: sastanak sa Đinom Romero, specijalnom izvestiteljkom UN za prava na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.

Gore levo: sastanak sa Ivicom Dačićem, potpredsednikom Vlade i ministrom unutrašnjih poslova. Gore desno: sastanak sa Zoranom Pašalićem, zaštitnikom građana. Dole levo: sastanak sa civilnim društvom. Dole desno: sastanak sa Đinom Romero, specijalnom izvestiteljkom UN za prava na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.

Komesar Saveta Evrope za ljudska prava, Majkl O’Flaerti, bio je u poseti Srbiji od 25. do 27. aprila 2025. godine, tokom koje se fokusirao na policijsko obezbeđivanje demonstracija i na radno okruženje za civilno društvo i branioce ljudskih prava. Poseta je sprovedena u kontekstu tekućih studentskih demonstracija koje su počele u novembru 2024. godine, nakon tragedije u Novom Sadu u kojoj je poginulo 16 ljudi. Komesar izražava zahvalnost vlastima Srbije na saradnji i otvorenoj diskusiji.

Komesar priznaje da broj studentskih demonstracija koje se svakodnevno održavaju širom Srbije može opteretiti snage za sprovođenje zakona, čiji trenutni policijski rad izgleda ograničen. Međutim, on skreće pažnju na to da je ključno osigurati da se okvir za demokratski policijski rad održi tako da se osigura bezbednost svih građana, u skladu sa obavezama Srbije prema međunarodnim standardima ljudskih prava.

Komesar dalje primećuje da vlasti treba da izbegavaju stigmatizaciju demonstranata kroz diskurs koji pogrešno karakteriše demonstracije kao „obojenu revoluciju“. Ovo je važno kako se pojedinci ne bi okrenuli protiv studenata, čime bi se stvorio rizik od nastavka nasilja nad njima koje smo videli poslednjih meseci, poput udaranja automobilima ili batinanja studenata palicama. Komesar poziva vlasti da efikasno istraže sva nasilja počinjena tokom demonstracija i da počinioce izvedu pred lice pravde.

U vezi sa navodnom upotrebom zvučnog oružja, koje je ilegalno u Srbiji, tokom mirnih demonstracija 15. marta, komesar je obavešten da je oko 60 osoba pružilo informacije nadležnom tužilaštvu o uticaju koji je izloženost ovom oružju imala na njihovo zdravlje. Istraga je u toku, paralelno sa istragom koju sprovodi kancelarija zaštitnika građana. Komesar poziva vlasti i zaštitnika građana da što brže završe ove istrage, u cilju identifikacije počinioca incidenta i obezbeđivanja njihove odgovornosti.

U vezi sa izveštajima o proterivanju stranih državljana na osnovu ugrožavanja nacionalne bezbednosti zbog njihovog javnog izražavanja podrške studentskim demonstracijama, komesar poziva vlasti da obezbede da se u svakom slučaju pruži prilika da se u odgovarajućem sudskom postupku ospore tvrdnje da je nacionalna bezbednost ugrožena.

Komesar izražava zabrinutost zbog nepovoljnog radnog okruženja za nevladine organizacije i branioce ljudskih prava, na koje su dodatno negativno uticale nedavne akcije vlasti koje su prijavljene. To uključuje navodnu upotrebu špijunskog softvera protiv branilaca ljudskih prava i novinara, kampanje blaćenja poput korišćenja naziva „strani agent“ i curenje ličnih podataka u medijima, uključujući informacije iz dosijea dobijenih tokom pretresa koje je policija sprovela u prostorijama nekoliko nevladinih organizacija u vezi sa istragama o korišćenju sredstava USAID-a. Komesar poziva vlasti da se uzdrže od takvih akcija i da stvore podsticajno okruženje za branioce ljudskih prava i za rad civilnog društva.

Komesar ohrabruje zaštitnika građana i poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu ličnih podataka da u potpunosti sprovedu svoje mandate u pogledu zaštite ljudskih prava i ličnih podataka na nacionalnom nivou.

Tokom svoje posete, komesar se sastao sa potpredsednikom Vlade i ministrom unutrašnjih poslova Ivicom Dačićem; zaštitnikom građana Zoranom Pašalićem; predstavnicima civilnog društva, studentima i međunarodnim akterima; kao i sa šefom Delegacije Evropske unije u Srbiji, Emanuelom Žiofreom, i specijalnom izvestiteljkom Ujedinjenih nacija za prava na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja, Đinom Romero.

Komesar Saveta Evrope za ljudska prava Strazbur 28. april 2025.
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page

Kancelariju Saveta Evrope u Beogradu je otvorio generalni sekretar 16. marta 2001. godine, kao mesto kontakta za saradnju sa tadašnjom Saveznom Republikom Jugoslavijom koja je podnela zahtev za članstvo u Savetu Evrope. Rad na zajedničkim projektima je već bio u toku. Od tada više nije ni prekidan.

 

Srbija je postala 45. članica Saveta Evrope u aprilu 2003. godine, što je predstavljalo događaj koji je bio prirodna posledica velikih političkih promena koje su se odigrale u jesen 2000. godine i koje su omogućile Srbiji da zauzme mesto koje joj pripada među demokratskim državama Evrope.

 

Preko Kancelarije u Beogradu, Savet Evrope nastavlja da pomaže zemlji u procesu demokratskih reformi i evropskih integracija. Poslednjih godina, Kancelarija je, u bliskoj saradnji sa vlastima u Srbiji, podržala reforme demokratskih institucija, vladavinu prava, ljudska i manjinska prava, uključujući prava Roma i LGBTI zajednica, lokalnu i regionalnu samoupravu. Kancelarija je takođe pomagala u saradnji vezanoj za ekonomska, socijalna, kulturna, naučna, pravna i administrativna pitanja i u očuvanju i daljem ostvarivanju ljudskih prava i osnovnih sloboda. I nastavlja to da čini.

Rezultati rada u 2025. godini


 


 

PROGRAM "HORIZONTAL FACILITY"



 

Novi demokratski pakt za Evropu


 

Prijava za bilten


 

Samit u Rejkjaviku