Nazad

Hrvatska bi trebala ukloniti nedostatke u području tranzicijske pravde, imigracije i slobode medija

Izvješće o posjeti
Strazbur 05/10/2016
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page
  • Imprimer en PDF
Prihvatni centar za strance Ježevo, Hrvatska

Prihvatni centar za strance Ježevo, Hrvatska

“Hrvatska je u proteklih nekoliko godina bitno unaprijedila svoje propise i praksu u polju ljudskih prava. Međutim, neka su skorija dešavanja taj napredak ugrozila,” kazao je Nils Muižnieks, povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava, prigodom današnje objave izvješća temeljenog na njegovoj posjeti toj zemlji u travnju ove godine.

Povjerenik je zabrinut nedavnim padom razine međudržavne suradnje u regiji u polju kaznenog progona ratnih zločina počinjenih tijekom devedesetih. “Zabrinjavajuće je vidjeti to što u Hrvatskoj nekažnjena ostaju neka teška kršenja ljudskih prava počinjena u prošlosti. Vlasti bi ovo trebale okončati, te učinkovito kazneno goniti, suditi i sankcionirati počinitelje takvih ratnih zločina”.

Pozdravljajući usvajanje zakona koji predviđa reparacije za žrtve zločina seksualnog nasilja počinjenog u ratu, povjerenik poziva vlasti na otklanjanje preostalih nedostataka u zakonu i njegovoj provedbi. Hrvatsku se naročito poziva na osiguravanje da sve žrtve zločina vezanih za rat, kao i njihove obitelji, uživaju učinkovit pristup pravdi i odgovarajućim reparacijama. Uz to, povjerenik Muižnieks poziva na pojačavanje domaćih i regionalnih nastojanja u pravcu rješavanja do sad neriješenih predmeta nestalih osoba, te preporuča Hrvatskoj da pristupi Međunarodnoj konvenciji za zaštitu svih osoba od prisilnog nestanka.

Upućujući pohvalu vlastima za napore na osiguravanju odgovarajućih uvjeta za povratak osoba raseljenih tijekom oružanog sukoba 1991-1995, povjerenik vlastima preporuča usmjeravanje veće pažnje na potrebe izbjeglica koje su pripadnici nacionalnih manjina, kako bi i oni u potpunosti uživali svoja gospodarstvena, socijalna, kulturna i jezična prava. Također poziva Hrvatsku da pristupi međunarodnim ugovorima Vijeća Europe koja se bave pitanjima državljanstva i apatridstva, te da unaprijedi svoje propise kako bi se riješio problem više od 2.800 osoba, uključujući Rome bez stalnog ili privremenog boravišta u zemlji, koji su i dalje apatridi ili su izloženi riziku apatridstva.

U izvješću prisutan porast iskazivanja etničke netrpeljivosti i zločina iz mržnje, te njihove negativne posljedice po socijalnu koheziju u Hrvatskoj, trebao bi se žurno tretirati. “Pozitivno je to što je zakonodavni i institucionalni okvir u ovom polju ojačan. Sad je potrebno odlučnije djelovanje kako bi se unaprijedila svijest o ovom pitanju te osigurala učinkovitija provedba zakona, naročito time što će se poboljšati sustav evidentiranja podataka o zločinu iz mržnje, te sustavno obučavati djelatnici službi za provedbu zakona i pravnici.”

Pohvaljujući humanitarni pristup hrvatskih vlasti u odgovoru na potrebe migranata, uključujući i tražitelje azila, koji su prolazili kroz zemlju tijekom 2015. i 2016. godine, te pozitivnu ulogu koju su u tom kontekstu odigrali pučki pravobranitelj i civilno društvo, povjerenik preporuča izbjegavanje mogućnosti slabljenja zakonskih jamstava koje se odnose na migrante. U tom kontekstu naglašava značaj uklanjanja iz nacrta Zakona o strancima onih odredbi koje inkriminiraju socijalnu i humanitarnu pomoć neregularnim migrantima, te koje migrante lišene slobode koji podliježu deportaciji obvezuje da sami plaćaju svoj smještaj i udaljenje iz zemlje.

Što se tiče medijskih sloboda, povjerenik je zabrinut time što dugoročni problemi i novija dešavanja nagrizaju sposobnost medija da pružaju nepristrasnu javnu uslugu. “Vlasti bi trebale opozvati sve kaznene odredbe koje se odnose na klevetu, te osuditi, istražiti i sankcionirati sva djela nasilja koja pogađaju slobodu izražavanja novinara. Nedavne nagle i brojne personalne promjene u javnim emiterima te navodi o cenzuri također izazivaju zabrinutost glede situacije u kojoj se mediji nalaze. Vlasti bi medije trebale zaštititi od svakog neprimjerenog miješanja, te osigurati nezavisnost regulatorne institucije za mrežne djelatnosti, uključujući i izbjegavanje političke pristrasnosti u domaćim procedurama predlaganja, imenovanja i mandata njenih članova.”

Na kraju, naglašavajući da neprofitni mediji daju značajan pozitivan doprinos pluralizmu, promicanju demokracije, tolerancije i multikulturalnosti, povjerenik preporuča Hrvatskoj da preispita svoju odluku o ukidanju državne potpore takovim medijima..