Назад Medijski i pravosudni akteri u Srbiji jačaju međusobnu saradnju u cilju unapređenja zaštite privatnosti u digitalnom okruženju

Medijski i pravosudni akteri u Srbiji jačaju međusobnu saradnju u cilju unapređenja zaštite privatnosti u digitalnom okruženju

Sudije/sutkinje, advokati/ce, regulator medija, organ za zaštitu podataka o ličnosti i novinarska udruženja, usaglasili su se da unaprede saradnju u oblasti zaštite privatnosti u digitalnom medijskom okruženju u Srbiji tokom dvodnevnog skupa Saveta Evrope posvećenog pravnim standardima i praktičnim odgovorima na nove izazove u zaštiti privatnosti.

Prvi deo programa je predstavljala sesija za jačanje kapaciteta, sa fokusom na zaštitu podataka o ličnosti i primenu standarda zaštite privatnosti u medijskom okruženju. Posebna pažnja posvećena je „pravu na zaborav“, kroz analizu presude Velikog veća Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Hurbain protiv Belgije (2023). Učesnici/e su razmatrali sedam kriterijuma koje je Sud razvio za uspostavljanje ravnoteže između slobode izražavanja i prava na poštovanje privatnog života u digitalnim arhivama štampe, uključujući prirodu arhiviranih informacija, proteklog vremena od objavljivanja, javni interes za informaciju, status lica na koje se informacija odnosi, posledice njene trajne dostupnosti na internetu, stepen dostupnosti informacija u digitalnim arhivama, kao i uticaj mogućih mera na slobodu izražavanja.

Drugi deo događaja imao je formu međuinstitucionalnog dijaloga, koji je zaključen usaglašenom javnom inicijativom za jačanje saradnje među relevantnim akterima radi unapređenja zaštite privatnosti u medijima. U tom kontekstu, učesnici/e su izrazili spremnost da, u okviru svojih nadležnosti, doprinesu blagovremenoj razmeni informacija o slučajevima koji nose ozbiljne rizike po privatnost, preventivnom i edukativnom delovanju, kao i daljoj razradi mogućih modela saradnje i komunikacije u naročito osetljivim slučajevima.

Aktivnosti su sprovedene u okviru projekta „Zaštita slobode izražavanja i slobode medija u Srbiji (PROFREX)“, koji sprovodi Odsek za saradnju na slobodi izražavanja, kao deo zajedničkog programa Evropske unije i Saveta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“.

Vrdnik 17. mart 2026.
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page

Projekat „Zaštita slobode izražavanja i medija u Srbiji (PRO-FREX)“ omogućava institucijama korisnicima i organizacijama civilnog društva u Srbiji da napreduju ka ispunjavanju svojih reformskih agendi u oblasti slobode izražavanja i slobode medija, u skladu sa evropskim standardima.

Cilj projekta je da doprinese unapređenom okruženju za realizaciju prava na slobodu izražavanja, posebno od strane novinara i medijskih aktera, u pluralističkijem i bezbednijem medijskom okruženju, i u skladu sa standardima koji su postavljeni u skladu sa članom 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Ovaj projekat se sprovodi u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Saveta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“ koji traje od 2023. do 2026. godine.


Šta su ciljevi projekta?

  • promovisanje slobode izražavanja i slobode medija i poboljšanje primene evropskih  standarda
  • poboljšanje zaštite novinara i doprinos stvaranju bezbednijeg i pluralističkijeg medijskog okruženja
  • jačanje veština i znanja aktera koji su odgovorni za primenu takvih standarda kao deo svakodnevnog rada


Ko su korisnici projekta?

  • nezavisne institucije u oblasti regulisanja medija (Regulatorno telo za elektronske medije)  i pristup informacijama (Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti) i njihovo osoblje
  • asocijacije novinara i medijskih aktera
  • profesionalci kao što su sudije, tužioci, policajci, advokati, emiteri, novinari, drugi medijski akteri, univerzitetski studenti
  • društvo Srbije


Kako se sprovodi projekat?

  • kroz pružanje pravnih saveta za usklađivanje pravnih i regulatornih okvira sa relevantnim evropskim standardima
  • promocijom i kroz podršku istraživanjima, kao i pružanjem smernica
  • kroz događaje podizanja svesti o relevantnim evropskim standardima, kako među nosiocima dužnosti, tako i među nosiocima prava
  • kroz aktivnosti jačanja kapaciteta za različite profesionalne kategorije, zasnovanim na evropskim standardima i jurisprudenciji Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP)
  • podsticanjem regionalnog dijaloga i razmenom dobrih praksi, u sinergiji sa regionalnim projektom


Koje rezultate očekujemo?

  • zaposleni u kancelariji Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti primenjivaće u svom radu unapređeno poznavanje standarda u vezi sa pristupom informacijama i zaštiti privatnog i porodičnog života (lični podaci), koji su sadržani u Evropskoj konvenciji o ljudskim  pravima i presudama ESLjP,
  • dodatno će se ojačati profesionalni kapaciteti Regulatornog tela za elektronske medije, naročito u vezi sa revidiranom Direktivom EU o audio-vizuelnim medijskim uslugama i njenim poboljšanim standardima zaštite maloletnika, audio-vizuelnoj komercijalnoj komunikaciji, medijskoj pismenosti, štetnom sadržaju, govoru mržnje i jurisprudenciji ESLjP
  • novinari i novinarke će ojačati svoja znanja o domaćim pravnim mehanizmima i procedurama ESLjP- a, u smislu rešavanja pretnji i napada; to će biti podržano razvojem preporuka o načinu rešavanja strateških tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP)
  • društvo u celini u Srbiji imaće koristi od unapređenog okruženja za realizaciju svojih prava na slobodu izražavanja i pristup informacijama


Koliki je budžet projekta?

Ukupan budžet projekta je 720 000 evra.

Celokupna izdvojena sredstva za „Horizontal Facility“ program iznose oko 41 milion evra (85% tih sredstava obezbeđuje Evropska unija, dok preostalih 15% obezbeđuje Savet Evrope).


Kako da dobijemo više informacija?


O programu Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku

„Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku” je zajednička inicijativa Evropske unije i Saveta Evrope koja omogućava korisnicima na Zapadnom Balkanu i Turskoj da ispune svoje reformske agende u oblasti ljudskih prava, vladavine prava i demokratije i da se usklade sa evropskim standardima, što je takođe prioritet u procesu proširenja EU.