Назад Mladi prepoznaju nejednakosti u uticaju ekoloških problema

Mladi prepoznaju nejednakosti u uticaju ekoloških problema

Više od polovine mladih u Srbiji smatra da ekološka kriza najviše pogađa ranjive grupe i dodatno ih gura ka društvenoj margini budući da imaju manje resursa, slabiji pristup informacijama i da se njihov glas nedovoljno čuje. Ovo je jedan od ključnih nalaza novog Posebnog izveštaja o mladima i pravima u oblasti životne sredine, predstavljenog danas u Beogradu.

Prema istraživanju, koje je obuhvatilo 1.044 učenika osnovnih i srednjih škola širom Srbije, ispitanici/e su kao najizloženije ekološkim izazovima prepoznali decu (59%), osobe koje žive u siromaštvu (56%), pripadnike/ce nacionalnih manjina (53%), kao i starije osobe i osobe sa invaliditetom (42% i 47%). Svaki treći ispitanik/ca (34%) veruje da su deca najugroženija grupa, a odmah zatim slede manjinske zajednice, ekonomski ranjivi građani, starije osobe i osobe sa invaliditetom. Istovremeno, 30% učenika/ca nije moglo da prepozna koja je grupa najviše izložena riziku, što ukazuje na nejednake pristupe informacijama.

Ovi nalazi pokazuju da mladi dobro razumeju kako ekološka degradacija produbljuje postojeće nejednakosti i odražava njihovo shvatanje ranjivosti, diskriminacije i nejednakog pristupa pravima, bezbednosti i resursima.

Otvarajući događaj, Torsten Aflerbah, šef Odeljenja za programe inkluzije i borbe protiv diskriminacije u Savetu Evrope, poručio je da prava u oblasti životne sredine moraju biti dostupna svima, te da učešće mladih treba da bude temelj demokratske otpornosti. „Kada su mladi osnaženi, uvaženi i uključeni, zaštita životne sredine postaje više od obaveze – postaje zajednička kulturna praksa koja jača naše društvo“, zaključio je Aflerbah.

Govornici su tokom događaja istakli da se zaštita životne sredine ne može posmatrati odvojeno od ravnopravnosti i nediskriminacije, te da percepcije i očekivanja mladih treba da usmere buduće institucionalne i političke odgovore. Izveštaj naglašava i važnost učešća mladih u oblikovanju ekoloških politika i obezbeđivanju da se prava u oblasti životne sredine ostvaruju za sve, bez diskriminacije.

Ova inicijativa je sprovodena u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Saveta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“, u partnerstvu sa Zaštitnikom građana, Panelom mladih savetnika i organizacijama civilnog društva, kako bi uvidi mladih direktno doprineli preporukama i budućem donošenju odluka.

Beograd 2. decembar 2025.
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page

Šta je cilj?


► Jačanje kapaciteta nacionalnih i lokalnih aktera kako bi bolje rešavali pitanja u vezi sa borbom protiv diskriminacije, govorom mržnje i zaštitom prava nacionalnih manjina i LGBTI osoba, u skladu sa standardima i preporukama koje je postavio Savet Evrope – a posebno onih iz Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina (FCNM), Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima (ECRML) i Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI).
► Projekat takođe ima za cilj da podrži Srbiju u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji na području osnovnih prava.


Ko ima koristi od projekta?


► Građani/ke Srbije;
► Nacionalne i lokalne vlasti/institucije, uključujući i agencije za sprovođenje zakona;
► Nacionalne manjine, LGBTI populacija, kao i ostale osetljive socijalne grupe;
► Organizacije civilnog društva koje se bave promocijom i zaštitom ljudskih prava.


Kako će se projekat sprovoditi?


► Kroz kombinaciju pravne i strateške podrške institucijama; kroz aktivnosti jačanja kapaciteta; uzajamnim razmenama iskustva sa regionalnim i evropskim partnerima; kroz kampanje podizanja svesti i kroz javne rasprave na odabrane teme koje se tiču borbe protiv diskriminacije; pružanjem podrške organizacijama civilnog društva kroz male grantove, kako bi poboljšali svoje kapacitete u borbi protiv diskriminacije i pružanja podrške građanima/kama;
► Projekat se temelji na rezultatima ranijih programa saradnje na polju borbe protiv diskriminacije u Srbiji, koji su takođe finansirani od strane Evropske unije i Saveta Evrope.
Koje rezultate očekujemo?
► Poboljšanje primene antidiskiminacijskih politika i zakona na državnom, centralnom i/ili lokalnom nivou (posebno zaštite prava nacionalnih manjina, LGBTI osoba i borbi protiv govora mržnje/zločina iz mržnje);
► Poboljšanje dijaloga i saradnje među institucijama i organizacijama civilnog društva u promovisanju i zaštiti ljudskih prava;
► Jačanje svesti građana/ki o njihovim pravima i mehanizmima za njihovu odbranu;
► I konačno, postizanje bolje zaštite ljudskih prava građana/ki Srbije i stvaranje raznovrsnijeg, ravnopravnijeg i tolerantnijeg društva.


Koliki je budžet projekta?


► Ukupni budžet projekta je 650.000 evra
► Budžet koji je opredeljen za program Horizontal Facility iznosi oko 41 milion evra (85% od tih sredstava obezbeđuje Evropska unija, dok 15% obezbeđuje Savet Evrope).


Kako da dobijemo više informacija?


► Web stranica Saveta Evrope, odeljenje za borbu protiv diskriminacije: www.coe.int/antidiscrimination
► Društvene mreže: www.facebook.com/coeantidiscrimination
► Horizontal Facility vebsajt: https://pjp-eu.coe.int/en/web/horizontal-facility/home
► Ninoslav Mladenović, projektni koordinator, [email protected]
► Marija Simić, koordinatorka za komunikacije za program Horizontal Facility, [email protected], +381 63 601 337
Besnik Baka, koordinator za komunikacije za program Horizontal Facility, [email protected], +355 69 217 8430