Назад Jačanje zaštite slobode izražavanja sudija i sutkinja u Srbiji

Jačanje zaštite slobode izražavanja sudija i sutkinja u Srbiji

Kako sudije/tkinje mogu da ostvaruju pravo na slobodu izražavanja, a da istovremeno očuvaju nezavisnost i nepristrasnost sudstva i poverenje javnosti u pravosuđe? Ovo pitanje bilo je u središtu panel-diskusije održane 15. oktobra u Beogradu, u okviru šestog stručno-pravosudnog savetovanja „Dani foruma“. Diskusija je okupila sudije/tkinje, pravne stručnjake/inje i predstavnike/ce pravosudnih institucija kako bi razmotrili evropske standarde ljudskih prava i predloge za unapređenje etičkog okvira kojim se uređuje javno istupanje sudija.

Na panelu su učestvovali Mateja Đurović, sudija Evropskog suda za ljudska prava, Bojana Čogurić, predsednica Visokog saveta sudstva, i dr Anđelija Tasić, profesorka Pravnog fakulteta u Nišu.

Diskusija je bila posvećena osetljivom pitanju uspostavljanja ravnoteže između prava sudija na slobodu izražavanja, garantovanog članom 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima, i njihove odgovornosti da očuvaju nezavisnost i nepristrasnost sudstva.

Učešće sudije Evropskog suda za ljudska prava doprinelo je boljem razumevanju zaštite slobode izražavanja sudija i unapređenju etičkog okvira u skladu sa evropskim standardima. Panel je ujedno pružio priliku za dijalog o načinima zaštite osnovnih prava sudija uz istovremeno očuvanje poverenja javnosti u pravosuđe.

Panel je organizovao Odsek za saradnju u oblasti slobode izražavanja Saveta Evrope, kroz projekat „Zaštita slobode izražavanja i medija u Srbiji (PROFREX)“, koji se sprovodi u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Saveta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“.

Beograd 15. oktobar 2026.
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page

Kancelariju Saveta Evrope u Beogradu je otvorio generalni sekretar 16. marta 2001. godine, kao mesto kontakta za saradnju sa tadašnjom Saveznom Republikom Jugoslavijom koja je podnela zahtev za članstvo u Savetu Evrope. Rad na zajedničkim projektima je već bio u toku. Od tada više nije ni prekidan.

 

Srbija je postala 45. članica Saveta Evrope u aprilu 2003. godine, što je predstavljalo događaj koji je bio prirodna posledica velikih političkih promena koje su se odigrale u jesen 2000. godine i koje su omogućile Srbiji da zauzme mesto koje joj pripada među demokratskim državama Evrope.

 

Preko Kancelarije u Beogradu, Savet Evrope nastavlja da pomaže zemlji u procesu demokratskih reformi i evropskih integracija. Poslednjih godina, Kancelarija je, u bliskoj saradnji sa vlastima u Srbiji, podržala reforme demokratskih institucija, vladavinu prava, ljudska i manjinska prava, uključujući prava Roma i LGBTI zajednica, lokalnu i regionalnu samoupravu. Kancelarija je takođe pomagala u saradnji vezanoj za ekonomska, socijalna, kulturna, naučna, pravna i administrativna pitanja i u očuvanju i daljem ostvarivanju ljudskih prava i osnovnih sloboda. I nastavlja to da čini.

Rezultati rada u 2025. godini


 


 

PROGRAM "HORIZONTAL FACILITY"



 

Novi demokratski pakt za Evropu


 

Prijava za bilten


 

Samit u Rejkjaviku