Назад Jačanje etičkog novinarstva i suzbijanje govora mržnje u Srbiji

Jačanje etičkog novinarstva i suzbijanje govora mržnje u Srbiji

Novinari/ke i medijski profesionalci/ke u Srbiji unapredili su svoja znanja i veštine za prepoznavanje i suzbijanje govora mržnje, diskriminatornih narativa i štetnih medijskih sadržaja tokom dvodnevnog događaja koji je organizovao Savet Evrope, u saradnji sa Poverenikom za zaštitu ravnopravnosti.

Obuka je okupila novinare/ke i medijske profesionalce/ke, pravne stručnjake/inje, predstavnike/ce Regulatornog tela za elektronske medije (REM), Saveta za štampu i Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, sa ciljem razmatranja izazova u prepoznavanju govora mržnje i unapređenja etičkog i odgovornog novinarstva, posebno u digitalnom okruženju.

Posebna pažnja posvećena je razlikovanju izražavanja koje uživa zaštitu prema članu 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima od izražavanja koje može biti predmet legitimnih ograničenja. Polazeći od sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava i relevantnih standarda Saveta Evrope, učesnici su razmatrali na koji način kontekst, namera govornika, potencijalni uticaj i verovatnoća nastupanja štete utiču na procenu izražavanja koje može predstavljati govor mržnje. Tokom diskusija razmotreni su i nalazi iz izveštaja Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) o Srbiji iz 2024. godine, koji ukazuju na kontinuirano prisustvo govora mržnje u javnom diskursu i potrebu za delotvornim odgovorima. Posebna pažnja posvećena je i Preporuci CM/Rec(2022)16 Komiteta ministara Saveta Evrope o borbi protiv govora mržnje, koja poziva na sveobuhvatan pristup i saradnju državnih organa, tela za ravnopravnost, medijskih regulatora, medijskih organizacija, civilnog društva i drugih relevantnih aktera.

Obuka je doprinela povezivanju evropskih standarda ljudskih prava sa svakodnevnom novinarskom praksom, pružajući učesnicima praktične smernice za razlikovanje govora mržnje od zaštićenog izražavanja, izbegavanje daljeg širenja diskriminatornih narativa i primenu etičkih standarda u izveštavanju. Događaj je takođe doprineo jačanju dijaloga između novinara, regulatornih tela i institucija za zaštitu ravnopravnosti, ističući njihove komplementarne uloge u unapređenju odgovornog medijskog izveštavanja i suzbijanju diskriminacije.

Događaj je zajednički organizovan u okviru projekata „Zaštita slobode izražavanja i medija u Srbiji (PROFREX)“ i „Borba protiv diskriminacije i promocija različitosti u Srbiji“, koji se sprovode u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Saveta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“.

Vrdnik 24. oktobar 2026.
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page

Kancelariju Saveta Evrope u Beogradu je otvorio generalni sekretar 16. marta 2001. godine, kao mesto kontakta za saradnju sa tadašnjom Saveznom Republikom Jugoslavijom koja je podnela zahtev za članstvo u Savetu Evrope. Rad na zajedničkim projektima je već bio u toku. Od tada više nije ni prekidan.

 

Srbija je postala 45. članica Saveta Evrope u aprilu 2003. godine, što je predstavljalo događaj koji je bio prirodna posledica velikih političkih promena koje su se odigrale u jesen 2000. godine i koje su omogućile Srbiji da zauzme mesto koje joj pripada među demokratskim državama Evrope.

 

Preko Kancelarije u Beogradu, Savet Evrope nastavlja da pomaže zemlji u procesu demokratskih reformi i evropskih integracija. Poslednjih godina, Kancelarija je, u bliskoj saradnji sa vlastima u Srbiji, podržala reforme demokratskih institucija, vladavinu prava, ljudska i manjinska prava, uključujući prava Roma i LGBTI zajednica, lokalnu i regionalnu samoupravu. Kancelarija je takođe pomagala u saradnji vezanoj za ekonomska, socijalna, kulturna, naučna, pravna i administrativna pitanja i u očuvanju i daljem ostvarivanju ljudskih prava i osnovnih sloboda. I nastavlja to da čini.

Rezultati rada u 2025. godini


 


 

PROGRAM "HORIZONTAL FACILITY"



 

Novi demokratski pakt za Evropu


 

Prijava za bilten


 

Samit u Rejkjaviku