Назад Jačanje pristupa informacijama o životnoj sredini i učešća javnosti u Srbiji

Jačanje pristupa informacijama o životnoj sredini i učešća javnosti u Srbiji

Stručno osoblje Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti u Srbiji proširilo je svoje znanje i praktično razumevanje evropskih standarda o pristupu informacijama i zaštiti životne sredine tokom specijalizovane aktivnosti jačanja kapaciteta održane u Kopaoniku od 1. do 3. septembra. Sesija je bila fokusirana na to kako pristup informacijama o životnoj sredini može da podrži učešće javnosti, zaštiti javni interes i ojača odgovornost.

Pristup pravovremenim i pouzdanim informacijama je od suštinskog značaja za zaštitu životne sredine, omogućavanje značajnog učešća javnosti i pozivanje javnih organa na odgovornost. Evropski standardi za ljudska prava sve više prepoznaju važnost pristupa informacijama o životnoj sredini, posebno tamo gde rizici za životnu sredinu mogu uticati na pojedince, zajednice i širi javni interes.

Učesnici/e su istraživali Konvenciju Saveta Evrope o pristupu službenim dokumentima (CETS br. 205, Tromsø Konvencija), Konvenciju UN o dostupnosti informacija, učešću javnosti u donošenju odluka i pravu na pravnu zaštitu u pitanjima koja se tiču životne sredine (Arhuska konvencija) i relevantnu sudsku praksu Evropskog suda za ljudska prava. Kroz značajne presude, uključujući Guerra i drugi protiv Italije Tătar protiv Rumunije i Verein KlimaSeniorinnen Schweiz i drugi protiv Švajcarske, učesnici su ispitivali pitanja kao što su rizici po životnu sredinu, pristup osnovnim informacijama, učešće javnosti i obaveze javnih organa. Sesija je takođe omogućila učesnicima da shvate zaštitu javnog interesa u nacionalnoj sudskoj praksi i balansiranje pristupa službenim informacijama sa drugim legitimnim interesima.

Obuku je organizovao Odsek za saradnju u oblasti slobode izražavanja, u okviru projekta "Zaštita slobode izražavanja i medija u Srbiji (PROFREX)", koji je deo zajedničkog programa Evropske unije i Saveta Evrope "Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku".

Kopaonik 3. septembar 2026.
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page

Kancelariju Saveta Evrope u Beogradu je otvorio generalni sekretar 16. marta 2001. godine, kao mesto kontakta za saradnju sa tadašnjom Saveznom Republikom Jugoslavijom koja je podnela zahtev za članstvo u Savetu Evrope. Rad na zajedničkim projektima je već bio u toku. Od tada više nije ni prekidan.

 

Srbija je postala 45. članica Saveta Evrope u aprilu 2003. godine, što je predstavljalo događaj koji je bio prirodna posledica velikih političkih promena koje su se odigrale u jesen 2000. godine i koje su omogućile Srbiji da zauzme mesto koje joj pripada među demokratskim državama Evrope.

 

Preko Kancelarije u Beogradu, Savet Evrope nastavlja da pomaže zemlji u procesu demokratskih reformi i evropskih integracija. Poslednjih godina, Kancelarija je, u bliskoj saradnji sa vlastima u Srbiji, podržala reforme demokratskih institucija, vladavinu prava, ljudska i manjinska prava, uključujući prava Roma i LGBTI zajednica, lokalnu i regionalnu samoupravu. Kancelarija je takođe pomagala u saradnji vezanoj za ekonomska, socijalna, kulturna, naučna, pravna i administrativna pitanja i u očuvanju i daljem ostvarivanju ljudskih prava i osnovnih sloboda. I nastavlja to da čini.

Rezultati rada u 2025. godini


 


 

PROGRAM "HORIZONTAL FACILITY"



 

Novi demokratski pakt za Evropu


 

Prijava za bilten


 

Samit u Rejkjaviku