Назад Visoki savet tužilaštva razmatra prioritete za naredni period

Visoki savet tužilaštva razmatra prioritete za naredni period

Jačanje samostalnosti javnog tužilaštva, rešavanje institucionalnih izazova i priprema za predstojeće pravosudne reforme bili su u središtu Treće stručne konferencije Visokog saveta tužilaštva  održane na Kopaoniku od 19. do 21. oktobra 2026. godine.

Konferencija pod nazivom „Novi sastav Saveta i novi pravci u pravosuđu“ je okupila predstavnike/ce tužilaštva, sudstva, Ustavnog suda i međunarodnih organizacija, koji su razgovarali o ključnim pitanjima u vezi sa integritetom tužilaca, pravnim sredstvima protiv odluka Visokog saveta tužilaštva, digitalizacijom javnog tužilaštva i ulogom Saveta u zaštiti položaja javnih tužilaca.

Razgovori su bili usmereni na uticaj odluka Ustavnog suda na aktuelni sastav Saveta i nedostatke u njegovom funkcionisanju, uključujući neodržavanje izbora za članove iz reda javnih tužilaca, kao i pitanja u vezi sa izborom predsednika Saveta i poverenika za samostalnost javnih tužilaca. Diskusije su obuhvatile i širok spektar tema relevantnih za predstojeće izazove koji proizilaze iz novog Zakona o Pravosudnoj akademiji i daljeg razvoja Saveta kao zaštitnika samostalnosti tužilačke funkcije.

Ova konferencija je postala značajna platforma za stručnu razmenu mišljenja i iskustava, kao i za zajedničko razmatranje daljih koraka ka jačanju samostalnosti, integriteta i odgovornosti javnog tužilaštva u Srbiji. Događaj je potvrdio zajedničku posvećenost Visokog saveta tužilaštva i njegovih partnera jačanju nezavisnosti, transparentnosti i efikasnosti tužilaštva.

Konferenciju je organizovao Savet Evrope u okviru projekta „Jačanje pravne kulture u Srbiji i kapaciteta pravosudnih i tužilačkih saveta”, kao deo zajedničkog programa Evropske unije i Saveta Evrope „Horizontalni instrument za Zapadni Balkan i Tursku”.


 

Kopaonik 21. oktobar 2026.
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page

Kancelariju Saveta Evrope u Beogradu je otvorio generalni sekretar 16. marta 2001. godine, kao mesto kontakta za saradnju sa tadašnjom Saveznom Republikom Jugoslavijom koja je podnela zahtev za članstvo u Savetu Evrope. Rad na zajedničkim projektima je već bio u toku. Od tada više nije ni prekidan.

 

Srbija je postala 45. članica Saveta Evrope u aprilu 2003. godine, što je predstavljalo događaj koji je bio prirodna posledica velikih političkih promena koje su se odigrale u jesen 2000. godine i koje su omogućile Srbiji da zauzme mesto koje joj pripada među demokratskim državama Evrope.

 

Preko Kancelarije u Beogradu, Savet Evrope nastavlja da pomaže zemlji u procesu demokratskih reformi i evropskih integracija. Poslednjih godina, Kancelarija je, u bliskoj saradnji sa vlastima u Srbiji, podržala reforme demokratskih institucija, vladavinu prava, ljudska i manjinska prava, uključujući prava Roma i LGBTI zajednica, lokalnu i regionalnu samoupravu. Kancelarija je takođe pomagala u saradnji vezanoj za ekonomska, socijalna, kulturna, naučna, pravna i administrativna pitanja i u očuvanju i daljem ostvarivanju ljudskih prava i osnovnih sloboda. I nastavlja to da čini.

Rezultati rada u 2025. godini


 


 

PROGRAM "HORIZONTAL FACILITY"



 

Novi demokratski pakt za Evropu


 

Prijava za bilten


 

Samit u Rejkjaviku