Назад 25 godina Okvirne konvencije o zaštiti nacionalnih manjina u Srbiji: evropski standardi, primena i ključni izazovi

Okrugli sto u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti okupio je stručnjake kako bi razmotrili napredak u oblasti zaštite manjina i utvrdili prioritete za narednu deceniju.
Foto: SANU

Foto: SANU

Srbija 2026. godine obeležava 25 godina od stupanja na snagu Okvirne konvencije Saveta Evrope o zaštiti nacionalnih manjina u odnosu na Srbiju. Tim povodom, Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) i Kancelarija Saveta Evrope u Beogradu organizovale su okrugli sto, koji je okupio istraživače, predstavnike javnih institucija, nacionalnih saveta nacionalnih manjina i civilnog društva, sa ciljem da razmotre evropske standarde, njihovu primenu u Srbiji i izazove koji predstoje.

Otvarajući okrugli sto, Maćej Jančak, šef Misije Saveta Evrope u Beogradu, istakao je da je zaštita manjina usko povezana sa kvalitetom demokratije, ravnopravnošću, učešćem u javnom životu i društvenom kohezijom. On je podsetio na napredak Srbije u razvoju zakonodavnog i institucionalnog okvira, naglašavajući da je ključni izazov obezbediti da se prava delotvorno primenjuju i da imaju stvarni značaj u svakodnevnom životu građana.

Učesnici su razgovarali o pravnom i institucionalnom okviru, političkom učešću, manjinskim jezicima i obrazovanju, kao i o pitanjima višestruke diskriminacije, demografskih promena i novih iskustava pripadnika manjina. Razmatrani su i načini za unapređenje saradnje između nacionalnih saveta nacionalnih manjina i javnih institucija, kao i podrška očuvanju i upotrebi manjinskih jezika.

Okrugli sto održan je u kontekstu Petog mišljenja Savetodavnog odbora Okvirne konvencije o Srbiji, usvojenog 2024. godine. U Mišljenju se ističe značaj delotvorne primene Konvencije, uključujući smisleno učešće u javnim poslovima, pristup obrazovanju i uslugama na manjinskim jezicima, kao i nastavak napora u borbi protiv diskriminacije i socio-ekonomske isključenosti koja posebno pogađa romsku zajednicu.

U svom obraćanju, šef Kancelarije Saveta Evrope ukazao je i na značaj pouzdanih podataka i nezavisnih istraživanja za kreiranje delotvornih javnih politika. Naglasio je važnost bliske saradnje javnih vlasti, predstavnika manjina, akademske zajednice i civilnog društva i izdvojio prioritete za narednu deceniju: prelazak sa formalnih garancija na delotvorno ostvarivanje prava, jačanje učešća i institucionalnog dijaloga, ulaganje u manjinske jezike i obrazovanje, kao i suzbijanje diskriminacije i društvene isključenosti.

Aktivnost Saveta Evrope „Borba protiv diskriminacije i promocija različitosti u Srbiji“ pruža podršku ostvarivanju prava manjina i jačanju mehanizama za borbu protiv diskriminacije. Okrugli sto bio je i prilika za predstavljanje inicijative usmerene na promociju tolerancije i različitosti na lokalnom nivou, koja koristi metodologije programa Saveta Evrope Interkulturni gradovi kako bi se lokalnim vlastima pomoglo u izgradnji inkluzivnih i otpornih zajednica.

Skup je zaključen razgovorom o preporukama za period 2026–2036. godine. Učesnici su istakli trajni značaj Okvirne konvencije i potrebu za kontinuiranom saradnjom kako bi se obezbedilo poštovanje različitosti i puno ostvarivanje prava pripadnika nacionalnih manjina.

Beograd 7. oktobar 2026.
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page

Kancelariju Saveta Evrope u Beogradu je otvorio generalni sekretar 16. marta 2001. godine, kao mesto kontakta za saradnju sa tadašnjom Saveznom Republikom Jugoslavijom koja je podnela zahtev za članstvo u Savetu Evrope. Rad na zajedničkim projektima je već bio u toku. Od tada više nije ni prekidan.

 

Srbija je postala 45. članica Saveta Evrope u aprilu 2003. godine, što je predstavljalo događaj koji je bio prirodna posledica velikih političkih promena koje su se odigrale u jesen 2000. godine i koje su omogućile Srbiji da zauzme mesto koje joj pripada među demokratskim državama Evrope.

 

Preko Kancelarije u Beogradu, Savet Evrope nastavlja da pomaže zemlji u procesu demokratskih reformi i evropskih integracija. Poslednjih godina, Kancelarija je, u bliskoj saradnji sa vlastima u Srbiji, podržala reforme demokratskih institucija, vladavinu prava, ljudska i manjinska prava, uključujući prava Roma i LGBTI zajednica, lokalnu i regionalnu samoupravu. Kancelarija je takođe pomagala u saradnji vezanoj za ekonomska, socijalna, kulturna, naučna, pravna i administrativna pitanja i u očuvanju i daljem ostvarivanju ljudskih prava i osnovnih sloboda. I nastavlja to da čini.

Rezultati rada u 2025. godini


 


 

PROGRAM "HORIZONTAL FACILITY"



 

Novi demokratski pakt za Evropu


 

Prijava za bilten


 

Samit u Rejkjaviku