Назад Evropska konvencija o ljudskim pravima – 70 godina unapređivanja ljudskih prava

Evropska konvencija o ljudskim pravima – 70 godina unapređivanja ljudskih prava

Evropa danas slavi 70. godišnjicu potpisivanja Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP), ključni dokument koji na kontinentu štiti demokratiju, vladavinu prava i ljudska prava više od 830 miliona građana i građanki. Srbija je postala članica Saveta Evrope 2003. godine, a potpisnica Konvencije 2004. godine, potvrđujući svoju posvećenost boljoj zaštiti prava građanki i građana Srbije.

Ovim povodom, Savet Evrope, u saradnji sa Evropskom unijom, organizovao je svečani događaj „Evropska konvencija o ljudskim pravima – 70 godina unapređivanja ljudskih prava“ u Beogradu. Okupio je najznačajnije partnere Saveta Evrope, predstavnike zemalja članica, međunarodnih organizacija i institucija Srbije koje se bave zaštitom ljudskih prava.

Ivanka Popović, rektorka Univerziteta u Beogradu, poželela je dobrodošlicu zvanicama u ime Univerziteta u Beogradu i akademske zajednice Univerziteta. Šef Kancelarije Saveta Evrope u Beogradu, Tobias Flesenkemper, istakao je da je ovaj događaj jedan od retkih koji obeležavaju godišnjicu Konvencije, usled pandemijske situacije.

Zamenica šefa Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji, Mateja Norčič Štamcar, ovim povodom je rekla da su poštovanje ljudskih prava i dostojanstva osnivački principi Evropske unije. Istorija je pokazala da nije dovoljno samo proklamovati poštovanje ljudskih prava, već da je neophodno i boriti se za njihovu zaštitu, dodala je. „Upravo zbog toga Evropska unija insistira na politikama i praksi u ovoj oblasti, stavljajući poglavlje 23 kao jedno od primarnih tema u pregovaračkom procesu“, rekla je. „Preduslovi za puno uživanje i zaštitu ljudskih prava jesu postojanje efikasnog pravnog sistema, uključujući zakonodavstvo i institucionalni okvir, zatim efikasnog i nepristrasnog pravosuđa i nezavisnih tela odgovornih za praćenje zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda“, dodala je Norčič Štamcar, ističući podršku koju EU pruža institucijama i organizacijama civilnog društva u Srbiji u ovoj oblasti.

Georgios Diakofotakis, ambassador Grčke u Srbiji, u ime predsedavanja Grčke Komitetu ministara Saveta Evrope, istakao je da će Atinska deklaracija, koja će biti usvojena danas, naglasiti značaj Konvencije u vanrednim okolnostima. „Naša opreznost u ovo vreme meriće se prema našim mogućnostima da se prilagodimo novim okolnostima“, zaključio je on.

Snežana Marković, predsednica Ustavnog suda, osvrnula se na na uticaj Evropske konvencije u Srbiji. Kako je navela, Konvencija inspiriše stvaranje i evoluciju ustavnih garancija u Evropi, ali i širom sveta. „Rezultati i analize pokazuju da se Ustavni sud Srbije često poziva na Evropsku konvenciju i praksu Evropskog suda za ljudska prava“, dodala je ona.

 

Konvencija je važan instrument u rukama sudova Srbije. Omogućava im pristup najvišem sistemu zaštite ljudskih prava“, rekao je Dragomir Milojević, predsednik Vrhovnog kasacionog suda. „Sudije imaju najvišu odgovornost za sprovođenje Konvencije“, zaključio je.

Ljudska prava nisu teorijska ili iluzorna, već praktična“, rekla je profesorka Angelika Nusberger, sudija Evropskog suda za ljudska prava izabrana ispred Nemačke (2011-2019), potpredsednica Suda (2017-2019) i članica Venecijanske komisije. Podvukla je važnost Evropskog suda za ljudska prava i ponovila da Sud često nazivaju „savest Evrope“, pa evropske države rade zajedno na konsolidaciji rada Suda i njegovom kretanju napred.

Značaj aktivnog građanstva i mladih u kontekstu Konvencije istaknuti su u izlaganju Emilije Gagrčin, članice Savetodavnog veća za mlade Saveta Evrope. Kako je istakla, programi, poput onog o kvalitetnom obrazovanju za sve, koje podržavaju EU i Savet Evrope, su itekako potrebni. Oni pružaju mogućnost obrazovnim sistemima da prihvate demokratsku kulturu i omoguće većem broju mladih ljudi da govore zajedničkim jezikom demokratije i ljudskih prava, razumeju šta znače politički pluralizam i učešće i kako da učestvuju u procesima donošenja odluka.

Ovaj događaj je organizovan u okviru projekata „Jačanje efikasnih pravnih sredstava za sprečavanje kršenja ljudskih prava u Srbiji“ i „Kvalitetno obrazovanje za sve“, koji se sprovode u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Saveta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022“.

Beograd 4. novembar 2020.
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page

Šta je cilj?


► Jačanje sveukupne zaštite ljudskih prava u Srbiji u skladu sa evropskim standardima;
► Jačanje nacionalnih mehanizama za doslednu primenu Evropske konvencije o ljudskim pravima i jurisprudencije Evropskog suda za ljudska prava kao i sudske prakse na nacionalnom nivou;
► Podsticanje primene evropskih standarda ljudskih prava na nacionalnom nivou, uključujući izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava.


Ko ima koristi od projekta?


► [Građanke i građani Srbije, čija će ljudska prava biti bolje i/ili u potpunosti zaštićena na nacionalnom nivou;
► Visoki savet sudstva, Vrhovni kasacioni sud, Državno veće tužilaca, Državno pravobranilaštvo – Odeljenje za zastupanje Republike Srbije pred Evropskim sudom za ljudska prava, Ministarstvo za evropske integracije, Ministarstvo pravde, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Pravosudna akademija, Republičko javno tužilaštvo, Ustavni sud.


Kako će se projekat sprovoditi?


► Uspostavljanje među-institucionalne savetodavne grupe;
► Izveštaji zasnovani na istraživanju i analitici (procene potreba, analize, ispitivanja);
► Ekspertske diskusije (konferencije, seminari, okrugli stolovi) i razmena stanovišta;
► Kurikulumi za obuku sačinjeni prema potrebama korisnika i obuke za pravne stručnjake i studente prava;
► Podrška u razvijanju HELP kurseva;
► Priručnici/Vodiči.


Koje rezultate očekujemo?


► Osnažen kapacitet pravnih stručnjaka u primeni Evropske konvencije o ljudskim pravima i jurisprudencije Evropskog suda za ljudska prava;
► Jačanje odeljenja sudske prakse pri sudovima;
► Osiguran dijalog između sudova na lateralnom nivou o pravnim pitanjima u parničnom postupku;
► Jačanje mehanizma za izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava protiv Srbije i Kancelarije zastupnika Republike Srbije pred Evropskim sudom za ljudska prava.


Koliki je budžet projekta?


► Ukupni budžet projekta je 900.000 evra.
► Budžet koji je opredeljen za program Horizontal Facility iznosi oko 41 milion evra (85% od tih sredstava obezbeđuje Evropska unija, dok 15% obezbeđuje Savet Evrope).


Kako da dobijemo više informacija?


► Odsek za primenu ljudskih prava na nacionalnom nivou: https://www.coe.int/en/web/national-implementation
► Veb stranica Horizontal Facility: https://pjp-eu.coe.int/en/web/horizontal-facility/home
► Marija Simić, koordinatorka za komunikacije za program Horizontal Facility, [email protected], +381 63 601 337
Besnik Baka, koordinator za komunikacije za program Horizontal Facility, [email protected], +355 69 217 8430