Назад Ugrožena nezavisnost sudija i sudstva

KOMENTAR O LJUDSKIM PRAVIMA
Ugrožena nezavisnost sudija i sudstva

Nezavisnost sudstva predstavlja okosnicu vladavine prava i od suštinskog je značaja za funkcionisanje demokratije i poštovanje ljudskih prava. Osnovno pravo na „pravično suđenje“ pred „nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“ utvrđeno je u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava, Povelji osnovnih prava Evropske unije i u mnogim nacionalnim i međunarodnim pravnim tekstovima. Odavno uživamo ovo pravo bez ikakvih prepreka i takva je situacija u mnogim zemljama-članicama Saveta Evrope. Međutim, danas smo svedoci sve brojnijih i u sve većoj meri zabrinjavajućih pokušaja izvršne i zakonodavne vlasti da iskoriste poluge kojima raspolažu kako bi uticale na sudstvo, instruirale ga i podrile sudijsku nezavisnost.

Od početka svog mandata bavim se pitanjima koja se odnose na vladavinu prava i nezavisnost sudstva. Ta pitanja sam pokrenula u četiri od devet zemalja koje sam dosad posetila. U svom izveštaju o Mađarskoj, sačinjenom po završetku posete u februaru ove godine, istakla sam zabrinutost zbog posledica jednog broja zakonodavnih mera koje su preduzete u drugoj deceniji 21. veka u vezi sa ovlašćenjima i nezavisnošću sudstva u toj zemlji. Naglasila sam potrebu da se poštuje sistem uzajamne kontrole i ravnoteže u upravljanju sudstvom i upozorila sam na rizik od njegove politizacije. Moja ključna preporuka odnosila se na jačanje kolektivne sudijske samouprave.

Boraveći u Poljskoj u martu ove godine pokrenula sam pitanje reforme sudstva u toj zemlji, propraćene kampanjom diskreditacije sudija finansiranom iz javnih sredstava i negativnim izjavama zvaničnika i zaključila da je ta reforma imala veliki uticaj na funkcionisanje i nezavisnost sudskog sistema u zemlji, uključujući tu Ustavni sud i Savet sudstva. Takođe sam kritikovala razrešenje, zamenu i smenjivanje stotina predsednika sudova i tužilaca, primenu disciplinskih postupaka protiv istaknutih sudija i tužilaca, poznatih po svojoj otvorenosti, i kombinaciju moćnih funkcija Ministra pravde i Državnog tužioca u rukama aktivnog političara.

U svome izveštaju o Rumuniji, koji je objavljen u februaru ove godine i u kome sam se, između ostalog, pozabavila na brzinu pripremljenom reformom sudstva, naglasila sam koliko je važno očuvati nezavisnost sudstva i pozvala vlasti da sprovedu preporuke Venecijanske komisije i GRECO (Grupa zemalja protiv korupcije Saveta Evrope). Skrenula sam pažnju, između ostalih pitanja koja izazivaju zabrinutost, i na osnivanje novog odeljenja, u sklopu Državnog tužilaštva Rumunije, specijalizovanog za istragu krivičnih dela počinjenih u sudstvu, kao i na ograničenja slobode izražavanja nosilaca sudijskih funkcija.

Nezavisnost i nepristrasnost sudstva bile su jedna od tema kojima sam se bavila za vreme nedavne posete Turskoj. Izrazila sam zabrinutost da je nezavisnost turskog sudstva ozbiljno podrivena tokom vanrednog stanja i vremena koje mu je usledilo. Posebno sam ukazala na ustavne promene u vezi sa Savetom sudija i tužilaca, koje su bile u očiglednoj suprotnosti sa standardima Saveta Evrope, kao i na suspendovanje uobičajenih redovnih mehanizama zaštite i procedura za razrešenje, zapošljavanje i imenovanje sudija i tužilaca tokom dvogodišnjeg vanrednog stanja.

Umesto da poštuju i jačaju nezavisnost, nepristrasnost i delotvornost sudstva, neke vlade i političari mešaju se u rad sudstva i čak pribegavaju tome da sudijama upućuju pretnje.

Tako je nedavno ministar unutrašnjih poslova Italije verbalno napao na društvenim mrežama troje sudija zbog nekih njihovih odluka za koje je on smatrao da dovode u pitanje vladinu sve restriktivniju imigracionu politiku. Mediji su izvestili da su se odmah posle ministrovog napada na društvenim mrežama pojavile pretnje smrću tim sudijama. Drugi verbalni napad istog ministra na jednog sudiju zbog nekog drugog pitanja podstakao je vlasti da tom sudiji obezbede policijsku zaštitu, zato što su mu posle napada upućene pretnje smrću.

U Srbiji, tokom skupštinske debate vođene u maju ove godine o uvođenju doživotnog zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta za učinioce nekih od najtežih krivičnih dela, predsednica Skupštine, nekoliko narodnih poslanika i ministarka pravde kritikovali su sudiju Apelacionog suda u Beogradu Miodraga Majića zbog toga što je upozorio da je taj zakonodavni predlog u neskladu sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava. U toj debati sudija o kome je reč bio je izložen ličnim napadima a njegove stručne kvalifikacije i kvalitet njegovog rada bili su dovedeni u pitanje zato što je iskoristio svoje pravo na slobodu izražavanja i izneo mišljenje o pitanju od javnog interesa u oblasti pravosuđa. I ja sam, u pismu koje sam uputila srpskim vlastima pre no što je vođena ta skupštinska rasprava, kritikovala pomenuti zakonodavni predlog zbog inkompatibilnosti sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa članom 3. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava.

Glavna načela Saveta Evrope u vezi sa nezavisnošću sudstva

Najrelevantniji tekst u vezi sa nezavisnošću sudstva jeste Preporuka Komiteta ministara (2010)12 zemljama-članicama o sudijama: nezavisnost, delotvornost i odgovornosti.

Dozvolite mi da podsetim na neka od glavnih načela utvrđena u tom dokumentu.

Nezavisnost pojedinačnih sudija zaštićena je nezavisnošću pravosuđa u celini. Kao takva, ona predstavlja fundamentalni aspekt vladavine prava.

Nezavisnost sudija trebalo bi posmatrati kao jemstvo slobode, poštovanja ljudskih prava i nepristrasne primene zakona. Nepristrasnost i nezavisnost sudija od suštinske je važnosti za garantovanje ravnopravnosti stranaka pred sudovima.

Nezavisnost sudija trebalo bi da bude sadržana u Ustavu ili na najvišem mogućem zakonskom nivou. Strukturni aranžmani utvrđeni tim osnovnim zakonima treba da odraze jasnu podelu vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku.

Postupci imenovanja i unapređenje sudija ključni su za zaštitu nezavisnosti sudstva. Standardi Saveta Evrope zahtevaju da najmanje polovina članova Saveta sudstva (koji treba da budu osnovani u skladu sa zakonom ili na temelju ustava) budu sudije izabrane od svojih kolega sa svih nivoa sudstva i uz poštovanje pluralizma unutar sudstva. Odluke o imenovanjima i unapređenjima treba da budu zasnovane na objektivnim kriterijumima koji su usredsređeni na profesionalne zasluge i kvalifikacije a ne na vladine političke razloge.

Drugo osnovno načelo jeste da sudije treba da imaju sigurnost položaja sve do ispunjenja zakonskog starosnog uslova za odlazak u penziju - i što je još bitnije - da ne treba da strahuju od razrešenja zbog donošenja odluka koje možda ne zadovoljavaju one koji su na vlasti.

Svaki sudija je odgovoran za promovisanje i zaštitu sudijske nezavisnosti. Sudije i sudstvo treba da budu konsultovani i uključeni u pripremu zakona koji se odnose na njih same i, šire gledano, na funkcionisanje pravosudnog sistema.

Ako komentarišu odluke sudija, izvršne i zakonodavne vlasti trebalo bi da izbegavaju kritike koje bi podrile nezavisnost pravosuđa ili poverenje javnosti u njega, kao i da izbegavaju sve postupke koji bi mogli dovesti u pitanje njihovu spremnost da se povinuju odlukama sudija (osim izjava o svojoj nameri da podnesu žalbu).

Napori na evropskom nivou za zaštitu vladavine prava i sudijske nezavisnosti

Na evropskom nivou poslednjih godina se ulažu napori za sistematičnije hvatanje u koštac sa teškim nasrtajima na sudijsku nezavisnost u nekim zemljama-članicama.

Evropski sud je 2016. godine izrekao presudu u predmetu Baka protiv Mađarske povodom prevremenog smenjivanja podnosioca predstavke sa položaja predsednika Vrhovnog suda Mađarske i predsednika Nacionalnog pravosudnog saveta, usled toga što je u svom profesionalnom svojstvu kritikovao zakonodavnu reformu u Mađarskoj koja se odnosila na sudstvo. Evropski sud je, između ostalog, ustanovio da se u datom slučaju radilo o povredi prava podnosioca predstavke na slobodu izražavanja i pritom je naglasio da je svaki sudija odgovoran za promovisanje i zaštitu sudijske nezavisnosti kao i da sudije i sudstvo moraju biti konsultovani i uključeni u pripremu zakona koji se odnose na njih same i, šire gledano, na funkcionisanje pravosudnog sistema.

Parlamentarna skupština Saveta Evrope bavila se pitanjima vladavine prava i nezavisnosti sudstva, u svojim rezolucijama, uključujući i rezoluciju iz 2017. o novim pretnjama po vladavinu prava u zemljama-članicama Saveta Evrope, posebno se pritom usredsredivši na vladavinu prava u Bugarskoj, Republici Moldaviji, Poljskoj, Rumuniji i Turskoj. Još skorije u rezoluciji iz 2019. koja se odnosila na atentat na Dafne Karuanu Galisiju (Daphne Caruana Galizia) i vladavinu prava na Malti, parlamentarna skupština je, između ostalog, izrazila zabrinutost zbog toga što sudije imenuje predsednik vlade i pozvala je na reformu pravosudnog sistema koja će podržati nezavisnost pravosuđa.

U mnogim svojim mišljenjima, Venecijanska komisija je procenjivala usklađenost domaćih zakonodavstava zemalja-članica s relevantnim standardima vladavine prava i nezavisnosti sudstva. Kada je reč samo o Mađarskoj, Venecijanska komisija je od 2011. donela sedam mišljenja koja su se odnosila na pitanje vladavine prava, uključujući tu sudijsku nezavisnost. Ona se takođe bavila tim pitanjima u svojim mišljenjima o Bugarskoj (2016), Poljskoj (dva mišljenja u 2016. i dva u 2017. godini), Turskoj (dva u 2017), Rumuniji (po jedno u 2018. i 2019), Malti (2018) i Srbiji (2018). Mišljenja Venecijanske komisije i njen Kontrolna lista za vladavinu prava (the Rule of Law Checklist) široko se koristi i referentni je dokument u postupcima povodom kršenja prava koje je Evropska komisija pokrenula protiv nekoliko zemalja-članica pomenutih dalje u ovom tekstu.

Grupa država protiv korupcije (GRECO) takođe se bavi pitanjem uticaja koji pretnje po nezavisnost sudstva imaju na standarde Saveta Evrope za borbu protiv korupcije. Na primer, kada je reč o Rumuniji, GRECO je izrazio duboku zabrinutost zbog novih zakonodavnih akata čije su se „izmene i dopune odnosile na imenovanje i razrešenje viših tužilaca, funkcionalnu nezavisnost tužilaca, ličnu odgovornost sudija i tužilaca, što, zajedno uzev, predstavlja ozbiljne pretnje po nezavisnost pravosuđa“. GRECO je doneo sličan zaključak kada je reč o Poljskoj, utvrdivši da kumulativno dejstvo različitih elemenata reforme bitno smanjuje nezavisnost sudstva u zemlji, kao i kada je reč o Turskoj, za koju je ustanovio da su suštinskim strukturnim promenama u njoj oslabljeni sudijska nezavisnost što je dovelo do toga da sudstvo danas deluje još manje nezavisno od izvršne i političke vlasti nego što je to ranije bio slučaj.

Institucije Evropske unije su se takođe pozabavile tim pitanjima i preduzele su neke dosad neviđene korake u odbranu vladavine prava, demokratije i osnovnih prava. Evropski parlament je u 2018. godini prvi put u svojoj istoriji pozvao Savet da utvrdi jasnu opasnost koja postoji od toga da Mađarska teško prekrši vrednosti na kojima je utemeljena EU. Jedna od glavnih briga Evropskog parlamenta odnosila se na pretnje po nezavisnost sudstva. Parlament je takođe izrazio zabrinutost zbog stanja vladavina prava i nezavisnosti sudstva u Rumuniji u svojoj rezoluciji o vladavini prava u toj zemlji koju je usvojio u novembru 2018. godine. Evropska komisija je protiv Mađarske i Poljske pokrenula postupak zbog kršenja osnovnih normi EU u vezi sa zakonodavstvom kojim se podriva nezavisnost sudstva.

Kojim putem dalje

Svi ti događaji pokazuju da evropske institucije nisu ćutke prelazile preko onoga što se događa u ovoj oblasti, ali je, međutim, neke od gore navedenih koraka trebalo preduzeti znatno ranije.

Moramo biti snažniji, rezolutniji i glasniji u odbrani vladavine prava i nezavisnosti sudstva. Time što branimo ta načela mi branimo ljudska prava. Kako je to već istakla Venecijanska komisija, „vladavina prava bila bi samo prazna ljuštura ako ne bi omogućavala pristup ljudskim pravima“.

Zemlje-članice Saveta Evrope treba u potpunosti da se povinuju evropskim standardima u toj oblasti i da dosledno podržavaju nezavisnost sudstva.

Trebalo bi sistematičnije nadzirati vladavinu prava u zemljama-članicama sa stanovišta relevantnih standarda Saveta Evrope.

Sudije treba da budu uključene i konsultovane u pripremu zakona koji su odnose na njih same i na funkcionisanje pravosudnog sistema.

Sudije treba da uživaju sigurnost položaja i zaštitu od nepropisnog preuranjenog razrešenja ili od premeštaja bez svog pristanka.

Mora biti zaštićeno pravo sudija da izraze svoja mišljenja o pitanjima od javnog interesa.

Evropski građani moraju pozivati svoje vlade na odgovornost onda kada postupci tih vlada podrivaju vladavinu prava, demokratiju i ljudska prava.

Onda kada su podriveni vladavina prava i nezavisnost sudija, podrivena su i ljudska prava.

Dunja Mijatović

Komesar Saveta Evrope za ljudska prava

Strazbur 04/09/2019
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page
Пратите нас