Seksizam:
Uočite ga.
Imenujte ga.
Zaustavite ga.
#StopSexism #MeToo
#stopseksizmu
 

Seksizam je svaki oblik izražavanja (čin, riječ, slika, gesta) koji se temelji na ideji da su neke osobe, najčešće žene, inferiorne zbog svojeg spola.

 

Seksizam je štetan.
Izaziva osjećaj bezvrijednosti, autocenzuru, pribjegavanje strategijama izbjegavanja,
promjene ponašanja i pogoršanje zdravlja.
Seksizam je jedan od glavnih uzroka
neravnopravnosti spolova.

Nesrazmjerno pogađa žene i djevojke.

 

Seksizam je prisutan u svim područjima života, primjerice:

 

63% novinarki suočilo se s verbalnim zlostavljanjem

 

U odnosu na muškarce, žene provode gotovo dvostruko više vremena obavljajući neplaćene kućanske poslove (u zemljama OECD-a)

 

80% žena navodi da su se na poslu susrele s „mansplainingom” i „manterruptingom”, odnosno da su im muškarci pametovali i prekidali ih u govoru

 

Muškarci predstavljaju 75% izvora i tema vijesti u Europi

 

U Ujedinjenoj Kraljevini 66% ispitanica u dobi od 16 do 18 godina doživjelo je korištenje seksističkog jezika u školi ili mu svjedočilo

 

59% žena u Amsterdamu prijavilo je neki oblik uličnog uznemiravanja

 

U Francuskoj je 50% ispitanica nedavno doživjelo nepravdu ili poniženje jer su žene

 

Istraživanje u Srbiji pokazuje da, u odnosu na muškarce, 76% žena u poslovnom svijetu nije shvaćeno ozbiljno

 

Nasilje ponekad
započinje šalom

Pojedinačni slučajevi seksizma možda se čine bezazlenima, ali stvaraju ozračje zastrašivanja, straha i nesigurnosti. To ima za posljedicu prihvaćanje nasilja, uglavnom nad ženama i djevojčicama.

 

Iz tog je razloga Vijeće Europe
odlučilo djelovati donošenjem
Preporuke Sprječavanje
i borba protiv seksizma.

 
 
 

Seksizam uglavnom pogađa žene.
Može također pogađati muškarce
i dječake kad se ne ponašaju u skladu
sa stereotipnim rodnim ulogama.

 

Štetni učinak seksizma za neke žene i muškarce može biti gori zbog njihove etničke pripadnosti, dobi, invaliditeta, društvenog podrijetla, religije, rodnog identiteta, seksualne orijentacije ili drugih čimbenika.

 

Neke skupine žena posebno su na meti seksizma,
primjerice djevojke,
političarke, novinarke ili žene iz javnog života.

 
%

žena izrabranih u Europski parlament bilo je metom seksističkih napada na društvenim mrežama.

 

Uočite ga. Imenujte ga. Zaustavite ga.

 

Jezik i komunikacija

Primjeri seksizma u jeziku i komunikaciji:

Govornici upotrebljavaju muški rod u općenitom kontekstu („on/njegov/njega” za neodređenu osobu). Naslovnica publikacije koja prikazuje samo muškarce. Oslovljavanje žene muškom inačicom izraza za njezinu profesiju. Komunikacijske kampanje koje uključuju neopravdanu golotinju. Reklama u kojoj muškarac ženi pokazuje kako se koristi perilica rublja.

Zašto je potrebno posvetiti se tom pitanju?

Jezik i komunikacija važni su jer čine ljude vidljivima ili nevidljivima te prepoznaju ili umanjuju njihov doprinos društvu. Naš jezik oblikuje naša razmišljanja, a način na koji razmišljamo utječe na naše postupke. Jezik u kojem se zanemaruju rodna pitanja ili diskriminirajući jezik jača seksističke stavove i seksističko ponašanje.

Kako to spriječiti?

Kad se obraćate mješovitoj skupini, upotrebljavanjem izraza i muškog i ženskog roda. Pregledavanjem priopćenja za javnost kako biste bili sigurni da se u njima upotrebljavaju rodno osjetljivi jezik, fotografije i snimke. Izrađivanjem priručnika o rodno osjetljivoj komunikaciji za različitu publiku. Promicanjem istraživanja u ovom području.

Mediji, internet i društvene mreže

Primjeri seksizma u medijima

Seksualizirani prikaz žena u medijima. TV emisija u kojoj su svi sudionici muškarci. Mediji koji izvješćuju o nasilju nad ženama i pritom okrivljuju žrtvu. Novinari, najčešće novinarke, koji na društvenim medijima zaprimaju komentare o svom izgledu, a ne o pitanjima o kojima se raspravlja. Internetske aplikacije koje šalju određene oglase za posao isključivo muškarcima jer su algoritmi napravljeni na diskriminirajući način.

Zašto je potrebno posvetiti se tom pitanju?

Djeca i ostali izloženi su velikom broju seksističkih poruka u medijima i njihovom utjecaju. Takve poruke ograničavaju njihove životne odluke. One stvaraju dojam da su muškarci čuvari znanja i moći, a žene objekti čiji izgled je ispravno slobodno komentirati. Seksizam na internetu istiskuje žene iz internetskog prostora. Seksizam na internetu može izazvati veoma ozbiljnu štetu. Zlostavljanjem ili ismijavanjem nekoga na internetu stvara se trajni digitalni zapis koji se može širiti dalje i koji je teško izbrisati.

Kako to spriječiti?

Provođenjem zakona iz područja ravnopravnosti spolova u medijima. Osposobljavanjem medijskih i komunikacijskih stručnjaka u području ravnopravnosti spolova. Osiguravanjem ravnopravne zastupljenosti žena i muškaraca u medijima u raznolikim, nestereotipnim ulogama. Promicanjem reklama koje se poigravaju rodnim stereotipima i podižu svijest o njima, a ne onih koje ih jačaju. Osiguravanjem tečajeva digitalne pismenosti, osobito za mlade i djecu. Zakonskim definiranjem i kriminalizacijom seksističkog govora mržnje(na internetu). Uspostavljanjem stručnih savjetovališta o tome kako se nositi sa seksizmom na internetu.

Radno mjesto

Primjeri seksizma na radnom mjestu

Praksa da se ženama s djecom neslužbeno uskraćuju prilike za napredovanje u karijeri. Na sastancima, ignoriranje žena, prisvajanje doprinosa žena ili ušutkavanje žena. Favoriziranje muškaraca umjesto žena na menadžerskim položajima polazeći od pretpostavke da im nedostaje autoritet. Ničim izazvani komentari o fizičkom izgledu ili odjeći (kojima se potkopava žene kao profesionalke). Pogrdni komentari na račun muškaraca koji preuzmu zaštitničku ulogu. „Mansplaining”.

Zašto je potrebno posvetiti se tom pitanju?

Seksizam na radnom mjestu potkopava učinkovitost žrtava i njihov osjećaj pripadnosti. Ušutkavanje kroz seksizam znači da se zanemaruju ili nedovoljno iskorištavaju ideje ili talenti. Omalovažavajući komentari stvaraju atmosferu straha/ugnjetavanja onima koji su upućeni te mogu prijeći u nasilje/uznemiravanje. U žrtava se može razviti visok stupanj anksioznosti te mogu biti podložnije ispadima i depresiji. Općenito gledano, seksizam ima za posljedicu niže plaće i manje prilika za one koji se s njime suočavaju.

Kako to spriječiti?

Usvajanjem i provođenjem kodeksa ponašanja kojima se definira seksističko ponašanje i sprečava ga putem osposobljavanja. Uspostavljanjem mehanizama pritužbi, disciplinskih mreža i službi podrške. Menadžeri moraju izraziti i pokazati svoju posvećenost tome da djeluju protiv seksizma.

Javni sektor

Primjeri seksizma u javnom sektoru:

Seksualizirani komentari ili komentari o izgledu ili obiteljskoj situaciji političara, većinom žena, uključujući i u okviru parlamenata. Komentari na račun seksualne orijentacije ili izgleda korisnika koje iznose zaposlenici javnih tijela. Seksističko predstavljanje / objavljivanje nagih žena na javnim radnim mjestima (npr. u prostorijama u kojima boravi bolničko osoblje). Komentari na račun izgleda žena na javnim mjestima, uključujući u sredstvima javnog prijevoza.

Zašto je potrebno posvetiti se tom pitanju?

Dužnost je javnog sektora da predvodi svojim primjerom. Seksizam u parlamentima veoma je uobičajen, ali njime se ograničavaju prilike i sloboda žena u parlamentima, bez obzira na to je li riječ o zastupnicama ili zaposlenicama. Seksizam ugrožava ravnopravan pristup javnim uslugama. Seksizam na javnim mjestima ograničava slobodu kretanja žena. Seksizam može izazvati nasilje te stvara opresivno okruženje, sprečavajući većinom žene od potpunog sudjelovanja u javnom životu.

Kako to spriječiti?

Kroz osposobljavanje osoblja. Uspostavom kodeksa ponašanja, mehanizama pritužbi, disciplinskih mjera i službi podrške. Kroz provođenje kampanja osvještavanja, kao što su alati ili posteri izloženi na javnim mjestima kojima se objašnjava pojam seksizma. Promicanjem ravnoteže spolova pri donošenju odluka. Promicanjem istraživanja i prikupljanjem podataka o toj temi.

Pravosuđe

Primjeri seksizma u pravosudnom sustavu:

Sudac posredno govori žrtvi seksualnog nasilja da je „sama to tražila”. Pravnik komentira izgled kolegice. Policajac ne uzima ozbiljno prijavu za navodno nasilje nad ženama ili umanjuje njezino značenje.

Zašto je potrebno posvetiti se tom pitanju?

Takvo ponašanje može imati za posljedicu odustanak žrtve od podizanja tužbe. Ono stvara nepovjerenje u pravosudni sustav. Može imati za posljedicu donošenje neinformiranih presuda. Njime se ponižava žene te ih se može odbiti od pravne struke.

Kako to spriječiti?

Provedbom politika koje omogućavaju ravnopravan pristup žena pravosuđu. Osposobljavanjem pravnih i policijskih stručnjaka. Razbijanjem pravosudnih stereotipa kampanjama podizanja svijesti. Osiguravanjem uvjeta u kojima stručnjaci svoje presude temelje na činjenicama, na ponašanju počinitelja i na kontekstu slučaja, a ne, na primjer, na tome kako je žrtva bila odjevena.

Obrazovanje

Primjeri seksizma u obrazovanju:

Udžbenici koji sadržavaju stereotipne slike žena/muškaraca, dječaka/djevojčica. Izostavljanje žena spisateljica, osoba važnih za povijest ili kulturu iz udžbenika. Odvraćanje od odabira nestereotipnih zanimanja ili studija kroz profesionalnu orijentaciju. Nastavnici komentiraju izgled učenica i učenika / studentica i studenata / kolegica i kolega. Seksualno obojeni komentari koji se odnose na djevojčice. Maltretiranje učenica i učenika / studentica i studenata od strane kolegica i kolega ili stručnog pedagoškog osoblja. Nedostatak svijesti/postupaka/odgovora kojima bi se pristupilo problemu takvog seksističkog ponašanja.

Zašto je potrebno posvetiti se tom pitanju?

Sadržaj obrazovanja i ponašanje stručnog pedagoškog osoblja u velikoj mjeri utječe na percepciju i ponašanje. Ozračje seksizma u odgojno-obrazovnim ustanovama negativno utječe na postignuća učenica i učenika / studentica i studenata. Seksizam u odgoju i obrazovanju može ograničiti odabir budućeg zanimanja i načina života.

Kako to spriječiti?

Provođenjem politika i zakona koji se odnose na ravnopravnost spolova u odgoju i obrazovanju. Revizijom udžbenika kako bi se osiguralo da u njima nema seksizma te da prikazuju i žene i muškarce u nestereotipnim ulogama. Omogućavanjem predstavljanja žena kao znanstvenica, umjetnica, sportašica, vođa, političarki u udžbenicima i programima. Podučavanjem o položaju žena kroz povijest. Osiguravanjem dostupnosti mehanizama pritužbi. Podučavanjem na temu ravnopravnosti spolova i seksualnog obrazovanja (uključujući pristanak i osobne granice). Osposobljavanje odgojno-obrazovnih stručnjaka o nesvjesnoj pristranosti.

Kultura i sport

Primjeri seksizma u kulturi i sportu:

Sportašice se u medijima prikazuje kroz prizmu njihove uloge u obitelji, a ne njihovih vještina i snage. Umanjivanje važnosti sportskih dostignuća žena. Ponižavanje muškaraca koji se bave „ženskim” sportovima. Žene u seksi odjeći kao „ukras” na kulturnim i sportskim događanjima. Izostanak umjetničkih djela ženskih autorica na izložbama. Rijetke značajne uloge za žene u filmu i virtualno nijedna uloga za starije glumice. Rijetko se financira filmska produkcija u kojoj vodeću ulogu imaju žene. Premalo sredstava se dodjeljuje ženama u umjetnosti.

Zašto je potrebno posvetiti se tom pitanju?

Kultura i sport oblikuju stavove. Ako se žene i muškarci prikazuju na stereotipan način, to vodi rodnim stereotipima. Ako su u tim područjima vidljivi većinom muškarci, to utječe na način na koji se gleda na žene kao na potencijalne umjetnice ili sportašice te ograničava sliku o osobama koje bi mogle biti uzor djeci i mladima. Rodni stereotipi ograničavaju žene/muškarce djevojčice/dječake u izboru sportova koji se ne smatraju „ženskima” ili „muškima”; to ima za posljedicu autocenzuru. U tim područjima seksizam ima za posljedicu niže plaće i manje prilika za sve koji su s njime suočeni.

Kako to spriječiti?

Mjerama poticanja kreativnog djelovanja žena i provođenjem rodno osviještenih politika u kulturi i sportu (stipendije, izložbe, osposobljavanja, osiguravanje mjesta/radionica). Osiguravanjem bolje i intenzivnije zastupljenosti žena iz svijeta sporta i umjetnosti u medijima. Poticanje sponzora da podrže žene u umjetnosti i sportu. Usvajanje kodeksa ponašanja kako bi se spriječilo seksističko ponašanje uključujući i osiguravanje provođenja disciplinskih mjera u sportskim savezima. Poticanje vodećih osoba u sportu i kulturi da dignu svoj glas protiv seksizma i provode kampanje kako bi se osudilo nasilje u sportu te seksistički govor mržnje.

Privatni život

Primjeri seksizma u privatnom životu:

žene obavljaju više neplaćenih poslova (u području skrbi i kućanstva) nego muškarci, na primjer, samo žene pomažu prati suđe nakon svečane večere. Seksističke šale u krugu prijatelja. Djevojčicama/dječacima se sustavno nude igračke „za djevojčice” ili “za dječake”. Dječake se potiče da trče i preuzimaju rizik, dok se djevojčice potiče da budu poslušne i pristojne. Upotreba izraza kao što su „ne budi kao curica” ili „a muško je muško”.

Zašto je potrebno posvetiti se tom pitanju?

Teret neplaćenog rada je na ženama uključenima na tržište rada, na njihovoj ekonomskoj neovisnosti te njihovom sudjelovanju u sportu i rekreaciji. Igračke (na primjer mini kuhinja ili komplet alata) utječu na rodne uloge, ali i na budući izbor studija ili posla. Seksističke šale mogu zastrašiti i ušutkati ljude te umanjuju značenje seksističkog ponašanja.

Kako to spriječiti?

Mjerama podizanja svijesti i istraživanje utjecaja neplaćenog rada i njegove raspodjele između muškaraca i žena. Mjerama postizanja ravnoteže između privatnog i poslovnog života za sve. Promicanjem rodno neutralnih igračaka. Poticanjem dječaka i djevojčica da sudjeluju u kućanskim poslovima. Osiguravanjem mjesta i slobode za igru i istraživanje i djevojčicama, dopuštanje djevojčicama da i one imaju svoje ja.