Rodna ravnopravnost je u središtu svih politika i aktivnosti Evropske unije i Savjeta Evrope, uključujući one usmjerene ka postizanju veće rodne raznolikosti u pravosuđu kako bi se osigurala jednakost za sve građane i građanke. To je bila jedna od glavnih poruka okruglog stola koji je organizovan 7. jula u Podgorici, u saradnji sa Vrhovnim sudom Crne Gore. Okrugli sto je okupio predstavnike i predstavnice pravosudnih institucija, Ministarstva pravde i organizacija civilnog društva na temu uvođenja rodne dimenzije reforme pravosuđa u Crnoj Gori.

„Bez rodne ravnopravnosti nema vladavine prava, jer je uspostavljanje rodne ravnopravnosti jedan od ključnih ciljeva i prioriteta razvoja svakog modernog društva”, kazala je na otvaranju okruglog stola v.d. predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, Vesna Vučković. Ona je istakla da primjena zakonodavstva ostaje prioritet: “Normativne garancije same po sebi nisu dovoljne, već je potrebno jačati svijest o rodnoj ravnipravnosti na svim nivoima u pravosuđu”, zaključila je Vučković.

„EU je važan partner u jačanju mehanizama rodne ravnopravnosti u više od 90 zemalja svijeta. U Crnoj Gori, EU pruža snažnu podršku reformama u sektoru pravosuđa sa krajnjim ciljem poboljšanja nezavisnosti, odgovornosti i transparentnosti pravosuđa i garantovanja jednakosti i pravde za sve“, rekao je Yngve Engstroem, šef Odsjeka za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori. On je naglasio da rodno osjetljiv pristup ima transformativnu moć koja leži u rješavanju društvenih i ekonomskih prepreka sa kojima se žene susreću, ali i u osiguravanju pravednih ishoda sudskih postupaka sa stanovišta krajnjih korisnika i korisnica pravosudnog sistema.

„Veća rodna ravnopravnost u pravosuđu i bolje razumijevanje rodnih uloga imaju veliki uticaj na rješavanje pitanja rodne (ne)pristranosti u sudskim odlukama, posebno u slučajevima koji se odnose na rodno zasnovano nasilje, kao i u pogledu preispitivanja tradicionalnih rodnih uloga u sudnicama”, izjavila je Elena Jovanovska Brezoska, šefinica Jedinice za Jugoistočnu Evropu u Odsjeku za programe saradnje Savjeta Evrope. „Zajedno s našim partnerima iz EU, Savjet Evrope će nastaviti da pruža podršku pravosudnim akterima u jačanju rodne ravnopravnosti u pravosuđu u Crnoj Gori”, zaključila je Jovanovska Brezoska.

Glavne nalaze i preporuke Studije predstavila je Nino Janashia, međunarodna konsultantkinja Savjeta Evrope za rodnu ravnopravnost i ljudska prava. U svom izlaganju, Janashia je ukazala na relevantne aspekte postizanja rodne ravnopravnosti u pravosuđu i predložila konkretne mjere za uvođenje rodne dimenzije u pravosudne politike i prakse.

Tokom panel diskusije koja je uslijedila nakon predstavljanja Studije, panelisti i panelistkinje iz javne uprave, pravosudnih institucija i civilnog društva su istaknuli važnost rodne ravnopravnosti u kontekstu reforme pravosuđa.

Bojan Božović, državni sekretar u Ministarstvu pravde je naveo aktivnosti koje Vlada Crne Gore sprovodi u pogledu rodne ravnopravnosti. Takođe je istakao važnost uvođenja rodne dimenzije u novu Strategiju reforme pravosuđa, na temelju preporuka navedene Studije.

Mirjana Popović, sutkinja Višeg suda u Podgorici i izvjestiteljka Konsultativnog vijeća evropskih sudija za rodnu ravnopravnost za 2022. godinu istakla je svoja očekivanja da će sa ciljem unapređenja vladavine prava i zaštite ljudskih prava, pravosuđe u Crnoj Gori izraditi vlastitu Strategiju rodne ravnopravnosti, kao i prateći Akcioni plan. “Pravosuđe takođe treba da izradi posebne Smjernice za rodno osjetljiv pristup suđenju u slučajevima rodno zasnovanog nasilja”, istakla je sutkinja Popović.

Sudija Mladen Grdinić je govorio o solidarnosti od strane kolega sudija u borbi za rodnu ravnopravnost, istakavši da se sutkinje u Crnoj Gori još uvijek suočavaju sa barijerama i rodnim predrasudama u svom radu, u poređenju sa sutkinjama u zemljama EU. On je ilustrovao nekoliko primjera iz svog iskustva, ističući potrebu za razvojem institucionalnih rješenja za podršku sutkinjama u izgradnji njihove karijere.

Maja Milošević iz Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu je istakla važnost obuka o rodnoj ravnopravnosti koje Centar organizuje u kontinuitetu, sa fokusom na primjeni Istanbulske konvencije.

Sanja Elezović, lokalna konsultaktkinja Savjeta Evrope i ko-autorka Studije dala je jasnu primjedbu da nam je potreban rodno odgovoran pristup koji bi doveo do potrebnih poboljšanja, uključujući i na planu rješavanja rodno zasnovanog nasilja, kao i rodnih stereotipa koji još uvijek postoje u crnogorskom društvu.

Marko Sošić iz NVO Institut Alternativa je istakao da smo još uvijek daleko od rodno osjetljivog budžetiranja. „Programsko budžetiranje, uvedeno 2022. godine, još uvijek pati od nedostatka kvalitetnih nefinansijskih podataka i dobro definisanih ciljeva i pokazatelja uspjeha. Međutim, pravosuđe ima priliku da napravi pionirske korake ka rodno osjetljivom budžetiranju, budući da na nivou pravosuđa već postoje različiti podaci o predmetima, na osnovu kojih je moguće mjeriti napredak. Postavljanje jasnih ciljeva u ovom području može biti od koristi za unapređenje rodne ravnopravnosti u pravosuđu”, zaključio je Sošić.

U zaključnim napomenama, Evita Aravantinou, projektna koordinatorka u Odsjeku za programe saradnje je istakla da karijere nemaju rod. "Institucije u Crnoj Gori su to dobro razumjele i tome teže. Crna Gora na različite načine osigurava ravnopravan pristup i učešće muškaraca i žena u pravosuđu", kazala je Aravantinou. Ona je istakla je da promjena dolazi kroz konkretne akcije i reforme, ističući da Studija o rodnoj ravnopravnosti u pravosuđu pruža dobru osnovu na takve akcije.

Okrugli sto je organizovan u okviru projekta „Odgovornost i profesionalizam u pravosudnom sistemu u Crnoj Gori“ koji predstavlja dio zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019 – 2022.“