Novinari se danas sve češće suočavaju sa direktnim napadima na njihovu fizičku sigurnost i integritet. Prema Godišnjem izvještaju Platforme Vijeća Evrope za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara, prijavljeni su čak 82 takva slučaja u 2021. godini, što pokazuje rast od 51% u odnosu na 2020. Nadalje, Izvještaj navodi i 110 prijavljenih slučajeva koji se tiču zlostavljanja i zastrašivanja novinara. U svom Godišnjem izvještaju, Dunja Mijatović, Komersarka Vijeća Evrope za ljudska prava, naglasila je da je sigurnost novinara i dalje slaba tačka diljem Evrope.
3. maj označava Svjetski dan slobode medija, te služi kao podsjetnik na važnost novinarstva za naše demokratije. To je dan za refleksiju među novinarima i drugim medijskim radnicima, o njihovim izazovima pri zaštiti slobode izažavanja, te profesionalnom i etičnom izvještavanju. Ovaj dan je također prilika za pružanje podrške predstavnicima medija koji se aktivno bore za slobodu medija, te za širenje svijesti kako šire javnosti tako i predstavnika i predstavnica vlasti o ovim pitanjima. Konkretna tema ove godine je Novinarstvo pod digitalnom opsadom. Nažalost, dokazi pokazuju da se nasilje nad predstavnicima i predstavnicama medija proširilo i na virtualni svijet, u kojem društvene mreže služe kao instrumenti zastrašivanja. Jedan od zaključaka Izvještaja Platforme za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara je da su mnogi od ovih online napada planirani i organizovani od strane političkih pokreta i drugih grupa koji se koriste klevetom, prijetnjama i dezinformacijama kao oružjem.
Takvi fenomeni su prisutni i u Bosni i Hercegovini. Komesarka za ljudska prava je, referirajući se na slučaj političke analistkinje Tanje Topić i na činjenicu da je označena kao ‘strana agentica’ od strane visokorangiranog političara, naglasila da je ovakvo ponašanje opasno, te da može imati ‘odvraćajući efekat’ (chilling effect) na vrijedan rad članova civilnog društva. Od marta 2022. godine, javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine BHRT se suočava sa nesigurnošću i potencijalnim zatvaranjem, i sa ugroženim poslovima preko 800 novinara. U vrijeme velikih poteškoća pri pristupanju pouzdanim vijestima, posljedice zatvaranja mogu biti veoma štetne za javnost i njihovu mogućnost pristupa informacijama te za slobodu medija u BiH. Država se također suočava sa drugim izazovima u polju zaštite novinara, koji su često izloženi napadima i prijetnjama, posebno online.
“Sloboda izražavanja i sloboda medija suočavaju se sa mnogim izazovima u Evropi danas. Iako napredak u nekim područjima postoji, opći trend jeste erozija ovih sloboda. U ovo vrijeme krize – sa pandemijom Covid-19 još uvijek prisutnom, te nasilju u Ukrajini koje i dalje bijesni – moramo uduplati naše napore da branimo ključne principe slobode izražavanja i nezavisnosti medija koji su neophodni za naše demokratije,” rekla je Marija Pejčinović Burić, Generalna sekretarka Vijeća Evrope. Ured Vijeća Evrope u Sarajevu ostaje posvećen tome da, kroz svoje programe saradnje i pomoći, pruža podršku pri zaštiti slobode izražavanja i medija u Bosni i Hercegovini.
Korisni linkovi:
- Pročitajte Izvještaj Komesarke za ljudska prava za 2021. godinu (na engleskom jeziku)
- Pročitajte Godišnji izvještaj Platforme za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara (na engleskom jeziku)
- Projekti koje Vijeće Evrope implementira u Bosni i Hercegovini, vezano za slobodu izražavanja i slobodu medija:
Kontaktirajte nas
