Svi igramo ključnu ulogu u promovisanju međusobnog poštovanja i uključivanja, podržavajući tako izgradnju društava koja njeguju poštovanje prava i dostojanstva svake osobe, bez obzira na njenu etničku pripadnost, pol, vjeru ili uvjerenje ili bilo koji drugi identitet. Evropska unija (EU) je svoje temelje izgradila na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, demokratije, slobode, ravnopravnosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava. Neodvojivi dio evropskih vrijednosti jesu instistiranje na pluralizmu, toleranciji, nediskriminaciji i solidarnosti. Za samo pola stoljeća, EU je postala važan faktor na svim nivoima globalne društvene zajednice.

U skladu sa tim, EU i Vijeće Evrope podržavaju projekte koji se fokusiraju na osnaživanje njenih primarnih načela u državama koje pokušavaju biti dio Unije. Aktivnosti koje su dio projekta edukacije učenika i učenica osnovnih i srednjih škola sa područja sarajevskih opština Centar i Stari Grad o govoru mržnje, antisemtizmu, islamofobiji, ksenofobiji, a koje predvodi Jevrejsko kulturno–prosvjetno i humanitarno društvo „La Benevolencija“, uz podršku Evropske unije i Vijeća Evrope, i u saradnji sa TPO Fondacijom, doprinose kontinuiranom radu na integraciji Bosne i Hercegovine, ne samo u EU, već i u savremeno društvo oslobođeno svih oblika isključivanja i netolerancije. Od egzistencijalne važnosti za budućnost Europe jeste rad na poticanju kulture uključive tolerancije i poštovanja. Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), Agencija Evropske unije za temeljna prava (FRA) i Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI) igraju aktivnu ulogu u borbi protiv govora mržnje, zločina iz mržnje i drugih oblika netolerancije, a projekti koji se bave edukacijom društva o spomenutim temama su od velikog značaja i za njih i za proces integracije Bosne i Hercegovine u EU.

Nakon prve teme „Govor mržnje i posljedice“, predavači su sa učenicima i učenicama razgovarali o antisemitizmu, islamofobiji i ksenofobiji i načinima na koje se možemo/moramo boriti protiv njihove zastupljenosti u javnom i privatnom prostoru. Iz toga je jasno proizišlo koliko je bitna uloga obrazovanja u sprječavanju diskriminacije i govora mržnje. Ustanovljeno je da govor mržnje kojim se poziva na nasilje, posebno na internetu, predstavlja sve veći problem, naročito na internetu gdje se smatra glavnim načinom izražavanja antisemitizma, mržnje prema muslimanima, te drugih oblika rasizma i ksenofobije.

Obrazovni sistem se pokazao ključnim u pokušaju suzbijanja netolerancije i isticanja vrijednosti poštovanja drugog jer dopire do sve djece od rane dobi. Međutim, ustanovljeno je da znanja o određenim temama uveliko manjka, kao i da uglavnom ne postoji određeni kritički odnos prema spomenutim pojmovima i pojavama. Nakon serije predavanja u osnovnim i srednjim školama profesorica rodnih nauka Zilka Spahić Šiljak je istakla:

„U srednjim skolama, gimnazijama se vidi da nastavnici i nastavnice rade s djecom i da su djeca spremna na dijalog i razgovor o osjetljivim temama diskriminacije. Međutim, o temama antisemitizma, ksenofobije i islamofobije vrlo malo znaju što je pokazatelj, da je potrebno u nastavnom planu i programu uključiti ove teme da bi se mladi senzibilizirali za ova pitanja. U osnovnim školama je situacija drugačija. Pored toga što djeca skoro ništa ne znaju o ovim temama, opća klima je takva, da je pažnja učenika i učenica vrlo mala, da nisu naučeni da izraze svoje mišljenje i da uglavnom reagiraju sa velikim emocijama. Ono što je mene iznenadilo je to da su djeca od 13 i 14 godina puna predrasuda, da su traumatizirana zbog gubitaka u porodici u proteklom ratu, i da pod utiskom etno-nacionalnih narativa nisu u stanju kritički razmišljati o diskriminaciji kojoj su izloženi i drugi ljudi, a ne samo oni i njihove porodice.“

Svi su oblici rasizma i mržnje zajednički problem cijelog društva, i smatra se da je zajednički proces prilagodbe ključan kako bi mogli u potpunosti pridonijeti društvu u kojem žive.

„Da mi ne spominjemo da je bio Holokaust, ljudi bi zaboravili da je bio Holokaust. Nikada mi u ovolikoj mjeri nismo govorili o ovim temema, ni obrazovno ni porodično. Možda bi mnogo toga bilo drugačije da su se neke stvari na vrijeme priznale, i da smo ih nazvali pravim imenom. Ako ti nikome ne objasniš šta se ovdje dešavalo, da su ljudi ubijani i proganjani samo zato što nisu bili dominantne religije ili nacionalnosti, netrpeljivost će i dalje rasti“, rekao je savjetnik za kulturu i religiju Jevrejske zajednice u BiH Eli Tauber nakon predavanja u Prvoj bošnjačkoj gimnaziji.

Predavači su podijelili zabrinjavajuće podatke o diskriminaciji na temelju vjeroispovijesti i etniciteta, i složili su se kako je bh. društvo u cjelini uhvaćeno u jako spori proces prepoznavanja i priznavanja svojih radikalnih stavova.

„Ove radionice su pokazale da je potrebno raditi posebno sa djecom i nastavnicima u osnovnim školama, kako bi se stereotipi i predrasude na temelju kojih kreiraju ksenofobni stavovi, reducirale i eliminirale. Život u monoetničkim i monokulturnim sredinama ne daje mogućnost djeci i mladima da razviju odnose razumijevanja za istinskog dijaloga, pa je važno otvarati vrata ovih zatvorenih sredina kako bi nove ideje osvježile mlade umove i otvorile im nove horizonte spoznaja“, naglašava Spahić- Šiljak.

To svakako da podrazumijeva i izgradnju uključivih zajednica gdje je nužno da svako od nas doprinosi pluralističkom i tolerantnom društvu koje se temelji na zajedničkim vrijednostima. Obrazovanje je ključno u sprječavanju antisemitizma, mržnje usmjerene protiv muslimana i drugih oblika netolerancije. Iznimno je važno u ranoj dobi uspostaviti ideju suživota, prema kojoj će se onda učenici i učenice, i nastavno osoblje odnositi bez predrasuda, sa razvijanjem kreativnih ideja kojima će se djeci približiti osjetljive teme, i pomoći im da ojačaju sposobnosti kritičkog propitivanja.

Udruženje „La Benevolencija“ korisnik je zajedničkog programa Evropske unije i Vijeća Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022“. Stavovi izraženi u ovom tekstu odgovornost su autora i ne predstavljaju zvanične stavove Evropske unije i Vijeća Evrope.

Piše: Ivana Golijanin